Pekari podigli cijene kruha i ostalih proizvoda

Mnogi pekarski proizvodi u banjolučkoj regiji poskupjeli su u prosjeku za tri posto, a kao razlog pekari navode povećanje minimalne plaće i mrežarine za električnu energiju. Istodobno, pekari u Semberiji najavljuju poskupljenje kruha od veljače.

Pekari u Banjoj Luci izbjegavaju službeno govoriti o ovoj temi jer ih, kako navode, političari na vlasti prozivaju kao profitere. Tvrde da je povećanje cijena bilo neizbježno zbog rasta troškova poslovanja.

Semberija bez poskupljenja, zasad

S druge strane, u Bijeljini, odnosno u Semberiji, pekari zasad nisu mijenjali cijene, iako su i njima porasli troškovi poslovanja.

“Najvjerojatnije će na razini udruženja cijene kruha biti korigirane od početka veljače i to za 10 feninga, što znači da kruh u Bijeljini neće biti skuplji od 2,10 KM”, rekao je za Fenu Njegoslav Zagorac, direktor pekarske industrije “Bodaxco” Bijeljina.

Upoznat je s višim cijenama pekarskih proizvoda u Banjoj Luci, ali tvrdi da njegove kolege nisu “profiteri”.

“U Banjoj Luci je sve skuplje i konkurencija među pekarama znatno je manja. Kod nas u Bijeljini konkurencija je mnogo veća i zato je situacija drukčija”, dodaje Zagorac.

Rast cijena i politički pritisci

Ocjenjuje kako političari vješto manipuliraju u javnosti te pokušavaju svu odgovornost prebaciti na domaće proizvođače.

“Proizvodnjom se više nitko ne želi baviti, pogotovo klasičnom pekarskom proizvodnjom”, ističe Zagorac.

Potvrđuje kako cijena brašna u Republici Srpskoj nije povećana te vjeruje da će ostati na istoj razini do sljedeće žetve.

Zavod za statistiku Republike Srpske mjeri cijene osnovnih životnih namirnica, uključujući i cijenu kruha. Svakoga mjeseca objavljuje prosječnu cijenu po kilogramu, pa je tako prosječna cijena kilograma bijelog kruha u Republici Srpskoj porasla s 2,97 KM u prosincu 2022. na 3,65 KM u prosincu 2025. godine, što predstavlja povećanje od oko 23 posto.

Kruh je jedna od osnovnih životnih namirnica i sastavni dio svakodnevne prehrane većine stanovništva, osobito u zemljama regije. Upravo zbog njegove široke i stalne potrošnje, promjene u cijeni kruha izravno utječu na velik broj građana te se često doživljavaju kao pokazatelj ukupnog životnog standarda, prenosi Fena.

U udrugama za zaštitu prava potrošača podsjećaju da je cijena kruha jedan od elemenata potrošačke košarice, koja se koristi za procjenu minimalnih troškova života. Svako poskupljenje ove namirnice automatski povećava ukupne troškove kućanstava, a taj rast najizraženije pogađa obitelji s nižim primanjima.

Reakcije sindikata i ograničenje cijena

Kod socijalno ugroženih kućanstava značajan dio mjesečnog proračuna odlazi na hranu, pri čemu je kruh često najpristupačniji izvor osnovnih kalorija. Zbog toga se rast njegove cijene posebno snažno osjeća među građanima s najnižim prihodima.

Zbog kontinuiranog i, kako navode, “nekontroliranog” rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što izravno ugrožava životni standard građana, Savez sindikata Republike Srpske zatražio je od Vlade RS-a da bez odgode poduzme konkretne i učinkovite mjere s ciljem zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda.

U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske ističu da je na snazi odluka Vlade RS-a kojom je ograničena cijena kruha od 600 grama, proizvedenog od brašna tipa 500, te ona ne smije biti viša od 1,90 KM po komadu. Odluka je donesena u ožujku 2024. godine, a Inspektorat RS-a nadležan je za kontrolu cijena.