Otkrivamo: Više od 460 hektara poljoprivrednog zemljišta u HNŽ-u prenamijenjeno u energetske zone

Više od 460 hektara poljoprivrednog zemljišta u Hercegovačko-neretvanskoj županiji trajno je promijenilo namjenu u razdoblju od 2022. do 2025. godine, pokazuju službeni podaci Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, dostavljeni portalu Hercegovina.info temeljem Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Riječ je o zemljištu koje je, prema evidencijama Zavoda za zemljište, izuzeto iz poljoprivredne namjene radi izgradnje solarnih elektrana, vjetroelektrana, trafostanica te pristupnih i servisnih puteva za energetske objekte.

Podaci su dostavljeni u obliku službenih tablica koje obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, a iz njih je vidljivo da se prenamjena provodila kontinuirano, bez prekida, od 2022. godine do 2025.

Prenamjene započele 2022. godine

U dokumentaciji Ministarstva navodi se kako se sa suglasnostima za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u svrhu izgradnje elektroenergetskih objekata počelo 2022. godine.

U evidenciji za 2022. i 2023. godinu zabilježeno je čak 47 zahvata, odnosno prenamijena na području Mostara, Čitluka, Konjica, Prozor-Rame i Jablanice, uključujući i projekte povezane s vjetroelektranom Pločno.

U toj dvogodišnjoj evidenciji evidentirana je trajna promjena namjene za desetke pojedinačnih katastarskih čestica, uključujući zemljište namijenjeno vjetroelektrani, pristupnim putevima, servisnim putevima i dalekovodima.

Ukupan iznos naknade za prenamjenu u tom razdoblju iznosio je 627.604,11 KM, prema službenoj tablici Zavoda za zemljište.

Najviše je platio poduzetnik Ljiljanko Palac za svoja dva projekta Solar Lena, skoro 200.000 KM za oko 185 hektara.

Najveće prenamjene poljoprivrednog zemljišta u 2022. i 2023.

1. Solar Lena d.o.o. Grude – Polog (Mostar)

Površina: 1.072.371 m²

Namjena: solarna elektrana

Katastarska općina: Polog / Mostar

2. Solar Lena d.o.o. Grude – Miljkovići (Mostar)

Površina: 774.161 m²

Namjena: solarna elektrana

Katastarska općina: Miljkovići / Mostar

3. Plavo Sunce d.o.o. – Polog (Mostar)

Površina: 520.803 m²

Namjena: solarna elektrana

Katastarska općina: Polog / Mostar

4. Solarni vjetar d.o.o. Mostar – Krivodol

Površina: 453.201 m²

Namjena: solarna elektrana

Katastarska općina: Krivodol / Mostar

5. Solarni vjetar d.o.o. Mostar – Slipčići

Površina: 342.467 m²

Namjena: solarna elektrana

Katastarska općina: Slipčići / Mostar

6. Energy 3 d.o.o. Mostar – vjetroelektrana Pločno

Površina: više desetaka čestica,  ukupna površina: oko 197.000 m²

Namjena: vjetroelektrana, pristupni i servisni putevi

Katastarske općine: Zijemlja, Humilišani, Potoci i dr.

(u tablici evidentirano zbirno, kroz više zahvata)

Samo ovih šest projekata obuhvaća više od 3.164.000 m², odnosno više od 316 hektara zemljišta.

Godina 2024: gotovo 20 hektara izuzeto iz poljoprivrede

Prema evidenciji za 2024. godinu, trajna promjena namjene odobrena je za ukupno 192.221 četvorni metar, odnosno 19,222 hektara poljoprivrednog zemljišta. Vidljivo je kako je došlo do naglog smanjenja prenamjene poljoprivrednog zemljišta.

Zemljište je prenamijenjeno uglavnom za izgradnju solarnih elektrana i prateće infrastrukture, a zahvati su evidentirani na području Mostara, Konjica, Čitluka i Prozora-Rame.

Među katastarskim općinama koje se navode u dokumentima nalaze se Pijesci, Gubavica, Ribari, Prigrađani i Lisičići.

Ukupan iznos naknade za prenamjenu u 2024. godini iznosio je 38.507,59 KM. Najveća prenamijena bila je na Pijescima, i to 80.518 metara kvadratnih.

Godina 2025: dodatnih 17,7 hektara

U 2025. godini proces prenamjene nastavljen je istim, dosta manjim intenzitetom nego primjerice 2022. i 2023.

Prema službenim podacima Ministarstva, trajno je prenamijenjeno ukupno 177.242 četvorna metra, odnosno 17,724 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Zahvati su evidentirani na području katastarskih općina Borci, Zukići, Ljubunci, Gubavica i Podveležje, a odnose se na više manjih i srednjih fotonaponskih projekata te jednu trafostanicu.

Ukupan iznos naknade za prenamjenu u 2025. godini iznosio je 40.006,93 KM, a najveća prenamijena obuhvatila je 140.835 metara kvadratnih zemljišta. 

Ministarstvo: Riječ je o zemljištu nižih bonitetnih kategorija

U internom očitovanju Zavoda za zemljište, koje je sastavni dio dostavljene dokumentacije, navodi se kako su sve prenamjene izvršene na poljoprivrednom zemljištu II i III agrozonske kategorije, odnosno na zemljištu od pete do osme bonitetne kategorije.

„Napominjemo da su poljoprivredne suglasnosti, vezano za elektroenergetske objekte, počele izdavati od 2022. godine, te da do 15.11.2023. godine nisu izdavane poljoprivredne suglasnosti za izgradnju elektroenergetskih objekata na zemljištu koje po katastarskoj kulturi spada u neku od kategorija poljoprivrednog zemljišta, a u državnom je vlasništvu“, navodi se u odgovoru.

Također se navodi da su ta zemljišta bila predviđena za obnovljive izvore energije važećim prostorno-planskim dokumentima.

„Sve prenamjene odnosile su se na poljoprivredna zemljišta II ili III agrozone (5. do 8. bonitetne kategorije) i na zemljišta prostorno-planskim dokumentima određena za obnovljive izvore energije“, navodi se u očitovanju Zavoda za zemljište.

Bez javne rasprave o kumulativnom učinku

Iz dostavljene dokumentacije nije vidljivo da je ikada provedena objedinjena analiza kumulativnog učinka prenamjena na razini županije, iako se radi o stotinama hektara zemljišta trajno izuzetih iz poljoprivredne proizvodnje.

Svaki zahtjev vođen je pojedinačno, po investitoru i katastarskoj čestici, bez jedinstvenog pregleda ukupnog gubitka poljoprivrednog prostora.

Time se stvarni razmjeri prenamjene mogu sagledati tek objedinjavanjem podataka, što do sada nije bilo javno dostupno.

Sada po prvi put donosimo javno dostupne objedinjene podatke o razmjerima trajne prenamjene poljoprivrednog zemljišta u energetske svrhe na području Hercegovačko-neretvanske županije.

Treba napomenuti kako je ovo samo dio ukupne površine namijenjene gradnji elektroenergetskih objekata u HNŽ, jer je velik broj istih izgrađen i planiran i na javnom (državnom) šumskom zemljištu.