Norveška narodna pomoć gasi program u BiH, deseci deminera ostaju bez posla

Odluka Norveške narodne pomoći (Norwegian People’s Aid – NPA) da se do kraja 2025. godine povuče iz Bosne i Hercegovine izazvala je zabrinutost među institucijama koje se bave procesom humanitarnog razminiranja.

Riječ je o jednoj od najznačajnijih međunarodnih organizacija koja je u gotovo tri desetljeća dala ogroman doprinos sigurnosti građana i oslobađanju zemljišta od mina. Od čišćenja Trebevića, Vilsonova šetališta, Brčko Distrikta pa do brojnih drugih lokacija, demineri ove organizacije uklanjali su mine. Započeli su i projekt razminiranja dijela Majevice, no taj će projekt biti zaustavljen.

Kako su potvrdili iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za Forbes BiH, odluka o prekidu aktivnosti priopćena je 13. listopada 2025. godine na sastanku održanom u Sarajevu, kojem su prisustvovali direktor BHMAC-a Enis Horzović i izaslanstvo glavnog ureda NPA iz Osla, predvođeno direktorom Međunarodnog sektora, Runeom Dale-Andersenom. Tijekom sastanka, norveška je strana objasnila da je odluka donesena zbog, kako su naveli, „otežanih okolnosti u protuminskom sektoru, kako u BiH, tako i globalno“, te kao posljedica internih reorganizacijskih i proračunskih promjena unutar Vlade Kraljevine Norveške za 2026. godinu.

Prema informacijama BHMAC-a koje su dostavili Forbesu BiH, NPA planira smanjiti broj zemalja u kojima djeluje – s 22 na 19, pri čemu Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među državama u kojima će aktivnosti biti nastavljene. Projekti u BiH bit će okončani zaključno s prosincem 2025. godine, a odluka je već priopćena zaposlenicima.

Uprava NPA tom se prilikom zahvalila BHMAC-u i svim institucijama u BiH na „dugogodišnjoj uspješnoj i profesionalnoj suradnji“, uz poruku da ostaju otvoreni za eventualnu buduću suradnju ako se ukaže potreba ili mogućnost.

Radnici ostaju bez posla

Radnici su 10. listopada obaviješteni da će zaključno s Novom godinom ostati bez posla. „Nakon tri desetljeća velikodušne financijske potpore, interes donatora za razminiranje u BiH sada je toliko opao da neće biti dostupnih sredstava za podršku operacijama 2026. godine. Djelomično, ova situacija odražava rastući broj humanitarnih kriza u drugim dijelovima svijeta i činjenicu da se BiH više ne smatra zemljom s visokim stupnjem humanitarne potrebe povezane s eksplozivnim sredstvima“, naveo je u pismu zaposlenicima direktor Rune Kristian Dale-Andersen.

Tako je iz perspektive uprave NPA, no nedavni slučaj pogibije devetnaestogodišnjeg mladića Mehmeda Hasanamidžića kod Doboja pokazao je kako su mine i dalje velika prijetnja životima građana u BiH. Podsjećamo, mladić je stradao od protupješačke mine dok je pokušavao vratiti koze koje su zalutale u obilježeno minsko polje.

Značaj NPA i mogući utjecaji povlačenja

Norveška narodna pomoć je od 2004. do 2024. godine realizirala oko 11 posto ukupnih financijskih sredstava uloženih u protuminske aktivnosti u BiH. U 2025. godini, NPA čini oko 14 posto ukupnog deminerskog ljudstva i 18 posto raspoložive opreme, a njihov udio u ukupno razminiranoj površini zemlje od 2004. do danas iznosi 16 posto.

Odlazak NPA-a, prema ocjenama stručnjaka, predstavlja ozbiljan izazov za održavanje postojećeg tempa razminiranja, osobito imajući u vidu da BiH još uvijek ima više od 800 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se radi o visoko obučenim i iskusnim stručnjacima čiji bi gubitak mogao znatno oslabiti ukupne kapacitete zemlje u ovoj oblasti.

BHMAC navodi da, s obzirom na to da su o odluci NPA saznali tek početkom listopada 2025. godine, još nije bilo moguće izraditi plan tranzicije i preraspodjele projekata. U idućim mjesecima planiraju provesti analizu i izradu popisa prioritetnih lokacija koje će biti ponuđene drugim deminerskim organizacijama, kako bi se ispunio plan razminiranja za ovu i narednu godinu.

Reakcije Ministarstva civilnih poslova BiH

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH potvrđeno je da su o odluci NPA obaviješteni 21. listopada putem akta BHMAC-a. Ministarstvo je izrazilo iznenađenje ovom odlukom, osobito zato što prethodno nisu bili upoznati s namjerom norveške organizacije da napusti Bosnu i Hercegovinu.

„Nismo obaviješteni o broju radnika koji će ostati bez posla, a gubitak takvih kapaciteta sigurno će imati negativne posljedice po protuminske aktivnosti u zemlji“, naveli su iz Ministarstva za Forbes BiH.

Istaknuto je da će Ministarstvo zatražiti od BHMAC-a detaljno izvješće o trenutnom stanju i prijedlog daljnjih aktivnosti kako bi proces razminiranja mogao biti nastavljen u skladu s postojećom Strategijom i planovima koje je usvojilo Vijeće ministara BiH.

Podsjećamo, Ministarstvo civilnih poslova je ranije, u suradnji s BHMAC-om i drugim relevantnim institucijama, izradilo Revidiranu strategiju protuminskog djelovanja, kojom je postavljen godišnji cilj čišćenja od 75 km² minski sumnjivih površina. Strategija je izrađena uz sudjelovanje Oružanih snaga BiH, entitetskih uprava civilne zaštite, MAG-a, NPA-a, EUFOR-a i drugih partnera.

Vijeće ministara BiH nedavno je, na prijedlog Ministarstva, odobrilo i višegodišnji projekt sufinanciranja troškova razminiranja za razdoblje 2025.–2027., čime su po prvi put iz proračuna institucija BiH izdvojena značajnija sredstva za tu namjenu.

Ministarstvo, svjesno da se proces razminiranja ne može provoditi bez potpore međunarodnih donatora, kontinuirano radi na zadržavanju postojećih i privlačenju novih partnera. U protekloj godini održana su dva sastanka Odbora donatora za protuminsko djelovanje, na kojima su sudjelovali brojni međunarodni akteri, uključujući i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške. Do kraja godine planirana je još jedna sjednica Odbora, na kojoj će se razmotriti izazovi i budući koraci u sektoru, navode iz Ministarstva civilnih poslova za Forbes BiH.

Još bez odgovora norveške strane

Unatoč upućenim zahtjevima za pojašnjenje, do trenutka objave ovog teksta od strane NPA-a i Vlade Norveške još uvijek nisu stigli službeni odgovori na adresu Forbesa BiH u vezi s detaljima njihove odluke i mogućnostima za nastavak suradnje. Također, čeka se odgovor o tome kako će biti zbrinuto 47 otpuštenih radnika, kolike će biti otpremnine te jesu li uplaćeni svi doprinosi radnicima od 1996. godine do danas. Prema informacijama kojima raspolaže Forbes BiH, radnicima nisu uplaćeni doprinosi za dio 1996. i 1997. godine.

Demineri bez novog Zakona o protuminskom djelovanju

Paralelno s ovim procesom, u završnoj je fazi izrada Nacrta Zakona o protuminskom djelovanju, kojim će se jasno definirati nadležnosti svih institucija i organizacija uključenih u deminerske aktivnosti, obveze planiranja i nadzora te mehanizmi financiranja i izvještavanja. Taj bi zakon, kako ističu iz Ministarstva civilnih poslova, trebao osigurati pravedno i održivo rješenje i za zaposlene u sektoru, osobito one s pravom na beneficirani radni staž.

U njegovoj izradi, osim Ministarstva civilnih poslova i BHMAC-a, sudjeluju i Ministarstvo obrane BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, entitetske uprave civilne zaštite te Brčko Distrikt, koji su do sada održali više radnih sastanaka. Očekuje se da će nacrt uskoro biti upućen u daljnju proceduru.

Odlazak Norveške narodne pomoći iz Bosne i Hercegovine, iako vođen unutarnjim reorganizacijskim razlozima, predstavlja ozbiljan izazov za budućnost protuminskog procesa u zemlji. Institucije BiH sada se suočavaju s potrebom brze reorganizacije, očuvanja stručnih kapaciteta i pronalaska novih međunarodnih partnera kako bi se nastavila borba za konačni cilj – Bosnu i Hercegovinu bez mina.