Neradna nedjelja u FBiH nije ugrozila promet trgovaca

Promet u trgovini na malo u Federaciji BiH nastavio je rasti i u prvom kvartalu 2026. godine, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH i analiza Federalnog ministarstva trgovine. Iz Ministarstva poručuju kako ti pokazatelji ne potvrđuju tvrdnje da je neradna nedjelja dovela do pada prometa.

Ukupan promet povećan je s 3,53 milijarde KM na 3,78 milijardi KM, što je nominalni rast od 7,08 posto. Kada se uračuna inflacija, realni rast iznosi 3,03 posto.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević tvrdi kako se u javnosti, unatoč službenim podacima, izdvajaju pojedinačni primjeri kako bi se stvorio dojam da je rad nedjeljom ključan za rast prometa.

"Unatoč jasnim pokazateljima, u javnom prostoru svjesno se izdvajaju pojedinačni primjeri kako bi se stvorio narativ da je radna nedjelja spasila promet", poručio je Hasičević.

Kao primjer je naveo Orašje, za koje se, prema njegovim riječima, često tvrdi da bilježi veliki rast zbog rada nedjeljom.

"Kao ilustracija takvih tvrdnji često se navodi Orašje. Međutim, službeni podaci pokazuju znatno drukčiju sliku. U Orašju je promet u prvom kvartalu 2025. godine iznosio 34,89 milijuna KM, dok je u istom razdoblju 2026. godine iznosio 36,74 milijuna KM. To predstavlja nominalni rast od 5,31 posto, odnosno realni rast od svega 1,33 posto, što je znatno manje nego što iznosi prosjek u Federaciji", pojasnio je ministar.

Iz Ministarstva navode kako ti podaci pokazuju da u Orašju nema enormnog rasta prometa, ekonomskog booma ni dokaza da je radna nedjelja proizvela spektakularan učinak. Orašje, kako ističu, bilježi sporiji rast u odnosu na niz općina u kojima je na snazi neradna nedjelja.

Znatniji realni rast prometa zabilježen je, među ostalim, u Travniku za 15 posto, Ljubuškom za 13,9 posto, Stocu za 13,7 posto, Livnu za 8,9 posto, Maglaju za 7,6 posto, Bihaću za 5,7 posto i Cazinu za 5,5 posto.

Iz Ministarstva naglašavaju kako na kretanje prometa u trgovini utječe niz čimbenika, među kojima su kupovna moć stanovništva, turistički tokovi, stanje lokalnog gospodarstva, investicije, inflacija, fiskalna disciplina, siva ekonomija, granični promet i sezonalnost, a ne samo pitanje rada nedjeljom.

"Posebno je neozbiljno pokušavati cjelokupna kretanja u trgovini svesti na pitanje neradne nedjelje, u trenutku kada se diljem Europe bilježe značajne promjene u potrošačkim navikama, ubrzan rast internetske trgovine, promjene u strukturi potrošnje zbog inflacije te promjene na tržištu rada", poručio je Hasičević.

Zaključio je kako službeni podaci pokazuju da trgovina u Federaciji BiH nije u padu, nego bilježi realni rast, te da tvrdnje o padu zbog neradne nedjelje nisu utemeljene na statističkim pokazateljima.

"Ekonomska analiza mora se temeljiti na podacima, a ne na selektivnim interpretacijama i političkim narativima", naveo je federalni ministar trgovine.