Iako je tijekom prvih 11 mjeseci prošle godine Bosna i Hercegovina imala porast od 35,7 posto izvoza robe u odnosu na 2020. godinu, podaci o izvozu meda bilježe suprotno, prenosi Faktor.
Kako kažu iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTKBiH) gotovo kompletan izvoz prirodnog pčelinjeg meda tijekom 2021. godine išao je ka zemljama Zaljeva. Naglašavaju da je Saudijska Arabija vodeća zemlja izvoza, te da je u nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM.
Prosječna cijena za izvoz meda u Saudijsku Arabiju tijekom prošle godine iznosila je 26 KM po kilogramu.
"Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. godinu kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM", navode iz VTKBiH.
Oni pojašnjavaju kako su razlog ovog smanjenja vremenski uvjeti koji imaju negativan utjecaj na proizvodnju meda u BiH, te da pčelari nisu u mogućnosti podmiriti ni potrebe domaćeg tržišta.
S druge strane, Bosna i Hercegovina uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tijekom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, s prosječnom cijenom od 7,9 KM.
"Također, u 2021. iz Turske uvezeno je 24,1 tona meda u vrijednosti od 109.735 KM, s prosječnom cijenom 4,5 KM po kilogramu što zaista dovodi u pitanje kvalitetu uvezenog meda u BiH", istaknuli su.
Iako je primjetan povećan rad inspekcijskih organa kada je u pitanju kontrola kvaliteta uvezenog meda, VTKBiH naglašava kako tu još postoji prostora za povećanje monitoringa kako bi se smanjili slučajevi meda sumnjivog kvaliteta.
"Treba raditi na povećanju svijesti građana da med kupuju isključivo kod registriranih domaćih proizvođača", dodali su.
Pčelarstvo kao i proizvodnja meda ima veoma značajnu ulogu u sveukupnom obujmu poljoprivredne proizvodnje, međutim prinosi u mnogome zavise od klime i klimatskih uvjeta, ali i ulaganja u opremu i pribora, te nove tehnologije.
Kako bi i ova podgrana poljoprivrede bilježila značajnije izvozne rezultate, VTKBiH kaže kako je potrebno prije svega od svih nadležnih institucija u BiH strateški se opredijeliti za povećanje konkurentnosti, koje podrazumijeva i optimalizaciju proizvodnje.
"Povećanjem konkurentnosti omogućava se i veća diverzifikacija tržišta, koja je značajna za bilo koji proizvod, pa i za ovaj jer tako se smanjuje ovisnost od pojedinih tržišta. Ovo je izričito važno u vremenima globalnih poremećaja i novih / starih ekonomskih tokova u svijet", pojasnili su iz VTKBiH.
Za pčelare diljem BiH, ali i regije 2021. godina neće se pamtiti po dobrom. Zbog vremenskih prilika i dugog sušnog razdoblja našli su se u velikim problemima. Prema riječima starijih…
Vezani članci