NATO-ov dužnosnik: Ustavni poredak je crvena linija, postoje planovi za eskalaciju u BiH

Osporavanje ustavnog poretka i retorika koja potkopava temelje mira predstavljaju crvenu liniju, a postoje i planovi za slučaj sigurnosne eskalacije u Bosni i Hercegovini, poručio je Vladimir Vučinić, voditelj NATO-ove ćelije za potporu političkom angažmanu u BiH.

U intervjuu za talijanski Report Difesa, objavljenom 2. listopada, prije općih izbora, govorio je o sigurnosti zemlje, odgovornosti domaćih političara i budućnosti suradnje sa Savezom.

„Postoje planovi za slučaj eskalacije sigurnosne situacije“, rekao je Vučinić.

NATO ostaje u BiH

Sigurnosnu situaciju ocijenio je stabilnom, ali naglasio da NATO neće dopustiti nastanak sigurnosnog vakuuma. Odbacio je mogućnost povlačenja Saveza iz zemlje.

„NATO je tu da ostane“, poručio je.

Govoreći o izborima, istaknuo je da NATO ne komentira kandidate, stranke ni izborne rezultate. Od političkih aktera očekuje konstruktivan dijalog, poštovanje institucija i predanost miru i funkcioniranju države.

Posebno je upozorio na važnost domaće odgovornosti. NATO može pružiti stručnu pomoć i potporu, ali napredak zahtijeva političku volju i odgovarajuća financijska izdvajanja. BiH bi, prema njegovim riječima, trebala postupno prijeći iz primatelja pomoći u državu koja pridonosi sigurnosti.

Dvadeset godina partnerstva

Suradnja BiH i NATO-a ove godine navršava dva desetljeća od pristupanja programu Partnerstvo za mir 2006. godine. BiH je 2010. pozvana u Akcijski plan za članstvo, koji pruža savjete i praktičnu pomoć državama zainteresiranima za pristupanje Savezu.

U listopadu 2025. dogovoren je prvi Individualno prilagođeni partnerski program za BiH, za razdoblje od 2025. do 2028. godine. Njime su obuhvaćeni ciljevi i aktivnosti suradnje, dok Program reformi određuje reforme koje domaće institucije namjeravaju provesti.

NATO je svoju prisutnost dodatno ojačao u srpnju 2024. osnivanjem političke ćelije koju vodi Vučinić. Uz politički dijalog, suradnja obuhvaća jačanje obrambenih i sigurnosnih sposobnosti, uključujući upravljanje krizama, kibernetičku obranu i borbu protiv terorizma.

Od IFOR-a i SFOR-a do potpore EUFOR-u

NATO-ova uloga u BiH mijenjala se od završetka rata. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, u prosincu 1995. raspoređen je IFOR, zadužen za provedbu vojnih odredbi sporazuma. Godinu poslije zamijenio ga je SFOR, čija je zadaća bila održavanje sigurnog okruženja i potpora poslijeratnoj obnovi.

Misija SFOR-a završila je u prosincu 2004., kada je stabilizacijsku ulogu preuzela Europska unija kroz operaciju Althea. NATO je zadržao stožer u Sarajevu, koji pomaže domaćim vlastima u obrambenim i sigurnosnim reformama te pruža logističku i drugu potporu EUFOR-u.