Nastavlja se spor u pravosuđu ŽZH: Sindikat traži konkretne akte, a ne pozive preko medija

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Sindikalna organizacija sudovi i tužiteljstvo ŽZH uputila je očitovanje ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Županije Zapadnohercegovačke Vjekoslavu Lasiću, nakon njegova poziva na prekid štrajka zaposlenih u pravosudnim tijelima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz sindikata poručuju kako bi se problem, umjesto dopisivanjem i medijskim istupima, trebao rješavati pregovorima za stolom, uz sudjelovanje sindikalne organizacije koja, kako navode, okuplja većinu djelatnika u pravosudnim tijelima.

“Umjesto dopisivanja i medijskih objava, smatramo da bi bolje rezultate polučilo pregovaranje za stolom, a ne ignoriranje sindikalne organizacije koja okuplja većinu djelatnika u pravosudnim tijelima”, naveli su u očitovanju.

Sindikat pozdravlja donošenje Zakona o plaćama i naknadama korisnika proračuna ŽZH, ali ističe kako taj zakon ne predstavlja potpuno ispunjenje njihovih zahtjeva. Podsjećaju da su još 2024. godine tražili povećanje plaća od 30 posto, što, prema njihovim tvrdnjama, nije provedeno u cijelosti.

Kako navode, povećanje nije jednako za sva radna mjesta, a na pojedinim pozicijama iznosi i manje od 20 posto. Tvrde i da je povećanje plaća trebalo biti regulirano zakonom ili kolektivnim ugovorom, no da su, prema njihovu stajalištu, obje mogućnosti odbijene.

Iz sindikata posebno ističu da ni nakon povećanja od 20 posto stručni suradnik u pravosuđu, osoba s visokom stručnom spremom i položenim pravosudnim ispitom, neće dosegnuti prosječnu plaću u Federaciji BiH. Dodaju i kako će namještenik u pravosudnim tijelima imati oko 400 KM manju plaću od prosječne federalne plaće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U očitovanju se osvrću i na ministrove navode da su specifičnosti rada u pravosuđu prepoznate Zakonom, među ostalim kroz pripravnost za rad i mogućnost donošenja odluke o kriterijima za dodjelu novčane nagrade. Sindikat odgovara kako donošenje tih odluka ne može biti predstavljeno kao ispunjenje njihovih zahtjeva jer je Vlada na njihovo donošenje obvezana zakonom.

Navode da su Ministarstvu pravosuđa ŽZH 5. lipnja, a potom 8. lipnja Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu financija ŽZH, dostavili prijedloge i smjernice za izradu tih odluka, ali da na njih nisu dobili odgovor. Tvrde i da, unatoč obećanju s neformalnog sastanka održanog 2. lipnja, nisu sudjelovali u njihovoj izradi.

“Dozvolite da tražimo da se donesu i objave navedene odluke, jer ovako postoje tek u teoriji i njihov je sadržaj nama nepoznat”, stoji u očitovanju.

Sindikat upozorava kako se tim odlukama, čak i ako budu donesene, ne reguliraju plaće, nego naknade i nagrade koje bi ovisile o odluci rukovoditelja. Dodaju da je pasivno dežurstvo dodatni angažman izvan radnog vremena i da kao takvo mora biti plaćeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U dopisu se ponovno traži i potpisivanje kolektivnog ugovora sa Sindikalnom organizacijom sudovi i tužiteljstvo ŽZH. Sindikat smatra da bi se tek takvim ugovorom stvarno prepoznale specifičnosti rada u pravosudnim tijelima.

Ističu kako kolektivni ugovor potpisan s drugim sindikatom ne predstavlja ispunjenje njihovih uvjeta, jer, prema njihovu stajalištu, njime nisu riješena ključna pitanja. Posebno problematičnim smatraju to što se u njemu navodi da će se pojedina prava regulirati odlukama Vlade.

“Umjesto poziva na prekid štrajka preko medija i razgovora putem sudskih tužbi, očekivali bismo konkretne prijedloge i službene akte koji bi omogućili postizanje sporazuma”, navode iz sindikata.

Sindikalna organizacija pozvala je Vladu ŽZH da ih uključi u izradu odluka te zatražila dostavljanje preliminarnih verzija kako bi se članstvo moglo izjasniti predstavljaju li one osnovu za dogovor i mogući prekid štrajka.

Na kraju očitovanja poručuju kako su više puta pokazali spremnost za razgovor i kompromis, ali da kompromis ne znači odustajanje jedne strane od zahtjeva dok druga strana proglašava problem riješenim.

“Najveću cijenu ovog spora ne plaćaju ni sindikat ni Vlada, nego građani koji čekaju na ostvarenje svojih prava. Zato je vrijeme za stvarna rješenja, a ne za medijska priopćenja”, zaključili su iz Sindikalne organizacije sudovi i tužiteljstvo ŽZH.

Vezani članci