Nakon odbijenih tužbi u Livnu, obitelj Ivković zbog zemljišta kod vjetroparka Ivovik ide pred Vrhovni i Ustavni sud BiH

Obitelj Ivković obratila se Vrhovnom sudu Federacije BiH i Ustavnom sudu BiH, tražeći pravnu zaštitu svog zemljišta koje je, kako tvrde, neosnovano koristila tvrtka VE Ivovik d.o.o. Sarajevo. Postupak je prethodno pravomoćno okončan pred sudovima u Livnu, gdje su članovi obitelji podnijeli posjedovnu tužbu protiv tvrtke zbog ometanja njihova posjeda.

Općinski sud u Livnu odbio je tužbeni zahtjev, dok je Županijski sud odbio žalbu i potvrdio prvostupanjsko rješenje, čime je parnični postupak pravomoćno završen.

Unatoč tome, obitelj i dalje pravdu traži putem izvanrednih pravnih lijekova.

Odbijene tužbe

Cijeli slučaj, prema izjavama mještana, započinje 2018. godine, kada su Grad Livno i Hercegbosanska županija, bez suglasnosti mještana i prethodne obavijesti, dio privatnog zemljišta preknjižili na sebe, o čemu su mediji već ranije izvještavali. Veći dio parcela, koje su prema starom premjeru bile vođene na ime mještana, evidentiran je kao šumsko zemljište u državnom vlasništvu. Nekretnine su potom dodijeljene koncesionarima, među kojima je i VE Ivovik, tvrtka koja je izgradila istoimeni vjetropark.

Poziv vlasnicima da izvrše uknjižbu svojih posjeda objavljen je isključivo na oglasnoj ploči općine i putem lokalnih radijskih postaja, što, prema tvrdnjama mještana, većina njih nije ni vidjela ni čula.

Vjetropark Ivovik

Obitelj Ivković tvrdi da je početkom srpnja 2022. godine VE Ivovik, bez njihove suglasnosti, prokopala put preko njihovih parcela i započela korištenje zemljišta. Tvrtka je, međutim, odgovorila da je s kantonalnim Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključila ugovore o pravu služnosti i zakupu šumskog zemljišta, jer je upravo to ministarstvo bilo upisano kao posjednik u katastru.

Iz suda u Livnu potvrđeno je da su tijekom postupka provedena geodetska i poljoprivredna vještačenja. Geodetskim vještačenjem utvrđeni su položaj, lokacija i površina spornih parcela prema novom premjeru, dok je poljoprivredno vještačenje obuhvatilo procjenu izgubljene dobiti zbog nekorištenja dijela zemljišta.

Prvostupanjski sud u ožujku 2025. godine odbio je posjedovnu tužbu, a Županijski sud u rujnu iste godine potvrdio je takvu odluku. Kako su naveli iz suda, protiv pravomoćne odluke podnesena je revizija Vrhovnom sudu FBiH, o kojoj još nije odlučeno.

Stav odvjetnika obitelji

Odvjetnik obitelji Ivković, Perica Babić, naglašava da sudovi nisu pružili posjedovnu zaštitu stvarnim vlasnicima te da obitelj i dalje traži da njihovo vlasništvo bude priznato i zaštićeno. Obratili su se Vrhovnom sudu FBiH i Ustavnom sudu BiH sa svim, kako navodi odvjetnik, potrebnim pravnim sredstvima, s ciljem zaštite svojih prava.

„Osnovni argument sudova u Livnu bio je taj što je kao posjednik u katastru nekretnina upisana Hercegbosanska županija, odnosno nadležno ministarstvo. O apsurdu tog stava govori činjenica da u vrijeme kada je provedeno avionsko snimanje i kada su se izlagali podaci snimanja, Hercegbosanska županija uopće nije postojala“, rekao je Babić.

Dodaje kako je u međuvremenu zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Livnu kao vlasnike zemljišta upisao članove obitelji Ivković.

„Taj podatak, prema pravilima, morao je biti upisan i u katastar. Od gradske službe izravno je zatraženo ispravljanje pogrešnog, netočnog i neosnovano upisanog podatka na nekretninama Ivkovića, koje se nalaze izvan koncesijskog područja, no taj se postupak još uvijek čeka“, naveo je.

Naglašava da su stvarni vlasnici predmetnog zemljišta članovi obitelji Ivković te da usklađivanje podataka starog i novog premjera ne smije utjecati na stjecanje ili promjenu prava (su)vlasništva.

Podsjeća da se promjena vlasništva može izvršiti isključivo na temelju zakonom propisanih osnova: pravnog posla, nasljeđivanja, stjecanja temeljem zakona ili odlukom nadležnog tijela.

„Nažalost, toga još uvijek nisu svjesni ni pojedini investitori, ali ni pojedinci u tijelima gradske i županijske vlasti“, ističe Babić.

U vezi s usklađivanjem podataka starog i novog premjera, pojašnjava kako postoji više modela evidentiranja, ovisno o području i okolnostima.

„Nije jednako zahtjevno usklađivati podatke na područjima guste naseljenosti i na ruralnim područjima. Za Grad Livno taj postupak traje više od 40 godina. Avionsko snimanje provedeno je početkom osamdesetih, dio podataka obrađivan je prije rata, dok su aktivnosti nastavljene nakon 2010. godine i traju do danas. Slična situacija postoji i u mnogim drugim gradovima i općinama Federacije“, navodi odvjetnik.

Dodaje da je između obitelji Ivković i VE Ivovik postojala određena komunikacija, te da su postojali kontakti u vezi s isplatom naknada koje bi se mogle smatrati naknadama za izvlaštenje. Međutim, postupak izvlaštenja nikada nije pokrenut.

„Ponuđene naknade su neprihvatljive jer zemljište nije izvlašteno u zakonom propisanom postupku, već je neosnovano zauzeto. Nakon upisa obitelji Ivković kao vlasnika po novom premjeru, predstavnici investitora više se nisu javljali. Njihovi pravni zastupnici, međutim, uložili su žalbe tražeći da se kao vlasnik upiše Hercegbosanska županija, kao i upis koncesija i služnosti puteva, bez znanja i suglasnosti vlasnika zemljišta“, naglašava Babić.

Ističe i kako na području ove županije od 2008. godine ne postoji Zakon o koncesijama, budući da je prethodni zakon Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim, a novi nikada nije donesen.

Izgradnja VE Ivovik i ulazak kineskih investitora

Vjetroelektrana Ivovik snage 84 MW smještena je na području općina Livno i Tomislavgrad. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na više od 260 milijuna KM, od čega je tijekom 2024. i 2025. godine uloženo gotovo 30 milijuna KM.

Radovi su započeli u prosincu 2021. godine, a projekt koji su prvotno razvijali domaći investitori kasnije je, zajedno s koncesijom, prodajom većinskog udjela u društvu Ivovik d.o.o. prešao u vlasništvo kineskih kompanija CNTIC Capital Co. Limited i Sinohydro.

Tvrtka Ivovik u prosincu 2025. godine uvrštena je među najznačajnije strane investitore u BiH prema izboru Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA). Iz FIPA-e su pojasnili da se izbor temelji na podacima koje same kompanije dostavljaju, a priznanje je dodijeljeno na osnovi ulaganja u obnovljive izvore energije, visine reinvesticija, ulaganja na području Livna i Tomislavgrada te činjenice da projekt ima uporabnu dozvolu i dozvolu za proizvodnju električne energije.

Stav tvrtke VE Ivovik

Iz tvrtke VE Ivovik ranije su za medije izjavili da su s kantonalnim Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključili ugovore o pravu služnosti i zakupu šumskog zemljišta, jer su se, kako navode, u katastru uvjerili da je Ministarstvo upisano kao posjednik spornih parcela.

Na temelju toga su, tvrde, izvršili sva plaćanja i izmirili obveze prema upisanim posjednicima.

Navode kako su tvrdnje koje se godinama pojavljuju u dijelu javnosti i pojedinim medijima, a koje dovode u pitanje zakonitost projekta, koncesije ili dozvola, u potpunosti neutemeljene.

„Navodi koji osporavaju valjanost koncesije, postupka izdavanja dozvola ili ukupnu usklađenost projekta sa zakonom nemaju nikakvo uporište. Iako naša tvrtka ne tumači niti provodi zakonodavstvo, poslujemo isključivo u okviru važećeg pravnog sustava Bosne i Hercegovine i u skladu s odlukama nadležnih tijela“, poručuju iz tvrtke.

Dodaju da nikada nisu zaprimili prigovor nadležnih inspekcija niti je utvrđena bilo kakva nepravilnost. Istodobno izražavaju zabrinutost zbog, kako navode, ponavljajućih negativnih narativa, osobito jer je sadašnji vlasnik aktivni razvoj projekta započeo 2021., a operativnu odgovornost formalno preuzeo 2022. godine.

Ističu kako je Ivovik najveća vjetroelektrana u BiH, infrastrukturni projekt od iznimnog sustavnog značaja, izravno priključen na državni prijenosni sustav te ima mjerljivu ulogu u energetskoj sigurnosti zemlje.

„Da je postojala bilo kakva materijalna, pravna ili tehnička nepravilnost, projekt ne bi mogao biti pušten u rad niti pouzdano funkcionirati više od godinu dana. Tijekom izgradnje pribavljene su urbanističke i građevinske dozvole, a po završetku radova izdane su važeće uporabne dozvole, nakon čega je započela komercijalna proizvodnja električne energije“, naveli su iz tvrtke.