Najveći pad prihoda u Federaciji zabilježen u Tuzlanskom, Sarajevskom kantonu i ZHŽ-u

U prva četiri mjeseca ove godine, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u osam od deset kantona u Federaciji BiH prikupljeno je manje novca, ponajviše zbog pada naplate doprinosa.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, od doprinosa je u četiri mjeseca prikupljeno 1.968.129.185 KM, dok je u istom razdoblju prošle godine prikupljeno 2.047.916.219 KM. To znači da je po osnovi doprinosa prikupljeno gotovo 80 milijuna KM manje, prenose Nezavisne.

Ukupno je Porezna uprava FBiH u prva četiri mjeseca prikupila 2.972.241.793 KM javnih prihoda, što je oko 35 milijuna KM manje nego u istom razdoblju 2025. godine.

Najveći pad javnih prihoda zabilježen je u Tuzlanskom kantonu, gdje je prikupljeno 14,7 milijuna KM manje. Slijedi Sarajevski kanton s padom od 13,7 milijuna KM, dok je u Zapadnohercegovačkoj županiji prikupljeno 4,7 milijuna KM manje.

U Srednjobosanskom kantonu prikupljeno je 1,8 milijuna KM manje, u Posavskoj županiji 1,6 milijuna KM manje, a u Unsko-sanskom kantonu 1,4 milijuna KM manje. U Hercegbosanskoj županiji prikupljeno je 729.406 KM manje, a u Bosanskopodrinjskom kantonu 368.406 KM manje.

Više novca nego lani prikupljeno je samo u Zeničko-dobojskom kantonu i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. U Zeničko-dobojskom kantonu prikupljeno je 4,5 milijuna KM više, a u HNŽ-u 227.292 KM više.

Kada je riječ o broju radnika, krajem travnja prošle godine bilo ih je 544.613, dok ih je sada 544.873, što znači da je broj radnika za godinu dana veći za 260.

Admir Čavalić, ekonomist i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da se pad javnih prihoda najviše odnosi na smanjenje zbirne stope doprinosa.

"Ipak, ovo je očekivano, jer je to vezano za spuštanje zbirne stope doprinosa u Federaciji BiH za 5,5 posto od 1. srpnja prošle godine. Također, ovome je pomogla činjenica da imamo relativne probleme na tržištu rada", kazao je Čavalić.

Dodao je da je na tržištu rada prisutna stagnacija.

"Ovaj broj zaposlenih još je daleko od podataka s kraja 2024. godine, kada smo bili na vrhuncu i imali oko 551.000 zaposlenih radnika. Vidimo da se tržište rada još nalazi u krizi i da nema značajnog oporavka. Manji broj zaposlenih također utječe na to što je došlo do pada u prikupljanju doprinosa", istaknuo je Čavalić.

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije BiH počela je 1. srpnja prošle godine. Time je zbirna stopa doprinosa u Federaciji BiH smanjena s 41,5 posto na 36 posto.