Nafte u FBiH ima dovoljno, no kada bi moglo doći do pojeftinjenja?

Unatoč globalnim poremećajima na tržištu nafte prouzročenom krizom na Bliskom istoku, opskrba gorivom u Federaciji Bosne i Hercegovine trenutačno je stabilna, a nadležni poručuju kako nema razloga za zabrinutost.

Zaključeno je to nakon sastanka o stanju zaliha i opskrbe naftnim derivatima u Federaciji BiH, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Operatora – Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo Damir Kreso, članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Kreso je istaknuo kako nema razloga za paniku te da je opskrba naftnim derivatima uredna, unatoč aktualnoj geopolitičkoj krizi. Naglasio je da su Vlada FBiH, Udruženje prometnika naftnih derivata, Operator – Terminali Federacije i Željeznice FBiH poduzeli sve potrebne mjere kako bi tržište ostalo stabilno.

Pojasnio je kako Federacija BiH raspolaže s dvije vrste rezervi, onima za široku potrošnju koje su popunjene te rezervama Operatora – Terminali Federacije, koje su namijenjene hitnim službama.

„Kada je u pitanju Operator – Terminali Federacije, rezerve imamo za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi za koje smo osnovani“, rekao je Kreso.

Dodao je kako se gorivo redovito uvozi i svakodnevno distribuira na benzinske postaje diljem Federacije BiH, uz napomenu da su trenutačne cijene nešto više, ali da se radi o robi čija se vrijednost formira na globalnom tržištu.

„Cijene su nešto malo veće, ali je nafta špekulativnog karaktera i naravno da se s cijenom špekulira na burzi“, kazao je.

Izrazio je i očekivanje da bi, nakon eventualnog ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, moglo doći do pada cijena.

Upozorio je kako panika među građanima može dodatno destabilizirati tržište i ubrzati rast cijena.

„Nijedna panika ne može proizvesti da nešto bude bolje, može samo biti gore. Panika izazvana nestašicom prouzročila je bržu promjenu cijena. Da nije bilo takve panične reakcije, možda bi se cijene postupnije povećavale i ne bi dolazilo do naglih skokova na pojedinim benzinskim postajama“, zaključio je Kreso.

Federalni ministar Vedran Lakić istaknuo je da je sustav opskrbe odgovorio izazovima te da su zajedničkim djelovanjem institucija i tržišnih aktera osigurane dovoljne količine goriva.

„Ono što mnoge zemlje u okruženju možda nisu uspjele, kod nas su sinergijski odradili uvoznici i distributeri nafte, Operator – Terminali Federacije i Naftni terminali Ploče, Vlada FBiH i resorno ministarstvo, kada je riječ o količinama nafte dostupnima građanima i gospodarstvu“, rekao je Lakić.

Naglasio je da vlasti ne mogu u potpunosti utjecati na cijene, budući da se radi o globalnoj burzanskoj robi čija se vrijednost formira izvan zemlje.

„Vrlo je vjerojatno da je cijena nafte povećana prije ulaska u BiH, a ne unutar zemlje, jer su nabavne cijene naših uvoznika znatno porasle zbog globalnih događanja“, dodao je.

Osvrnuo se i na raniju povećanu potražnju, istaknuvši kako su panične kupnje dodatno utjecale na rast cijena.

„Možda da nije bilo panične nabavke prije dva tjedna, dulje bismo koristili gorivo po nižim cijenama nego što su sadašnje“, kazao je.

Govoreći o mjerama, naveo je da vlasti nisu posegnule za ograničavanjem marži, već su se odlučile na jačanje zaliha kroz suradnju s uvoznicima i distributerima.

„Odlučili smo se za model prema kojem će se preostali kapaciteti u terminalima u Blažuju popuniti uz suradnju s tržišnim akterima, pri čemu će Vlada Federacije subvencionirati prva tri mjeseca punjenja. Smatramo da je to mjera koja će pomoći u narednom razdoblju“, pojasnio je Lakić.

Istaknuo je i napredak u razvoju infrastrukture za skladištenje nafte, podsjetivši da su u posljednje vrijeme otvoreni ili unaprijeđeni kapaciteti u Blažuju, Bihaću i Živinicama, dok se u Mostaru očekuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i pokretanje projekta.

Zaključio je da nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe, ali da su u Federaciji BiH osigurane dovoljne količine za funkcioniranje ključnih sektora poput policije, zdravstva i civilne zaštite.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara istaknula je kako Bosna i Hercegovina, za razliku od država Europske unije, nije imala na raspolaganju sve mehanizme za upravljanje krizom, posebno u dijelu skladišnih kapaciteta i pravovremenog formiranja rezervi.

Naglasila je važnost razvoja infrastrukture i funkcionalnosti željezničkog sustava kako bi se olakšao transport i smanjila potrošnja.

„Nadam se da ćemo uspjeti izgraditi infrastrukturu koja nam je potrebna. U tom procesu iznimno je važno da željeznice funkcioniraju kako bi olakšale prijevoz i smanjile troškove“, kazala je Bradara.

Posebno je istaknula potrebu jačanja suradnje između javnog i privatnog sektora u cilju povećanja energetskih rezervi.

„Važno je da gospodarska društva prihvate ovaj model javno-privatnog partnerstva, uz subvencije Vlade, kako bismo u trenutku povoljnih cijena na svjetskom tržištu mogli napuniti vlastite zalihe“, poručila je.

Na kraju je apelirala na građane da ne stvaraju paniku i ne gomilaju zalihe goriva, istaknuvši kako za takvo ponašanje nema potrebe.