Može li se spriječiti trgovina? Dodikov SNSD u ovom gradu ima 22 člana biračkog odbora s bošnjačkim imenima

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kojima je zabranjena trgovina mjestima u biračkim odborima i fiktivno predstavljanje političkih stranaka, u praksi se pokazuju teško provedivima.

Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) jučer je donijelo odluke o obustavi postupaka protiv više političkih stranaka zbog sumnji u kršenje članka 7.3 stavka 2. Izbornog zakona BiH. Tijekom rasprave članovi Povjerenstva otvoreno su govorili o nedostatku mehanizama i ljudi koji bi mogli provjeriti tko stvarno sjedi u biračkim odborima i u čije ime, piše Raport. 

Riječ je o odredbi koju je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a kojom se izričito zabranjuje zloupotreba prava na sudjelovanje u radu biračkih odbora kroz fiktivno predstavljanje.

Fiktivno predstavljanje podrazumijeva situaciju u kojoj jedna stranka formalno predloži osobu za člana biračkog odbora, dok ta osoba u stvarnosti djeluje u interesu i po nalogu druge, najčešće veće i utjecajnije političke stranke.

Postupci obustavljeni zbog nedostatka dokaza

Na meti prijava našle su se stranke iz gotovo cijelog političkog spektra. Postupci su se odnosili na SDA, HDZ BiH, SNSD, POMAK, PDA, koaliciju koju predvodi Draško Stanivuković i Pokret „Sigurna Srpska“, kao i stranke okupljene oko koalicije Hrvatska petorka – HDZ 1990, HRS, HNP, HDS i HSS.

Svi postupci vezani uz navodno fiktivno popunjavanje biračkih odbora službeno su obustavljeni jer SIP BiH, prema obrazloženjima iznesenima na sjednici, nema mogućnost provjeriti stvarnu pripadnost i djelovanje predloženih članova.

Članica SIP-a Vanja Bjelica-Prutina kazala je kako ne postoje odgovarajući formalno-pravni mehanizmi za provjeru takvih navoda, dok Povjerenstvo nema ni kapacitete za provođenje provjera na terenu.

To u praksi znači da, ako stranka dostavi urednu dokumentaciju i predloži osobu koja ispunjava opće uvjete, SIP nema mogućnost utvrđivati je li ta osoba u stvarnosti povezana s drugom političkom opcijom ili djeluje po njezinu nalogu.

Član SIP-a Suad Arnautović upozorio je kako su izmjenama Izbornog zakona Povjerenstvu dane šire ovlasti za utvrđivanje fiktivnog predstavljanja, ali da su te ovlasti praktično neupotrebljive bez izbornih inspektora koji bi mogli provjeravati stanje na terenu.

Prema njegovim riječima, SIP nema dovoljno zaposlenih ni operativnih kapaciteta za provedbu takvih provjera. Dodao je kako je Vijeće ministara BiH odbilo dati suglasnost na pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, koji je ranije upućen u proceduru i čije bi usvajanje omogućilo nova zapošljavanja, među ostalim i za potrebe nadzora biračkih odbora.

Arnautović je upozorio da se SIP zbog toga nalazi na granici svojih ovlasti, jer bi provođenje takvih istraga zahtijevalo postupanje kantonalnih i entitetskih ministarstava unutarnjih poslova.

Primjer Gradačca: SNSD ima 22 člana biračkih odbora

Posebnu pozornost privukao je primjer Gradačca, gdje SNSD Milorada Dodika nema razvijenu lokalnu organizaciju niti značajnije biračko tijelo, barem prema dosadašnjim izbornim rezultatima.

Ipak, prema objavljenim popisima članova biračkih odbora, SNSD u Gradačcu ima ukupno 22 predstavnika. Riječ je o osobama čija su imena, prema analizi popisa, uglavnom bošnjačka.

Takav podatak sam po sebi nije dokaz njihove stvarne stranačke pripadnosti, ali otvara pitanje načina na koji su dobili mjesta koja formalno pripadaju SNSD-u.

Članovi i zamjenski članovi biračkih odbora koji su navedeni kao predstavnici SNSD-a nalaze se, među ostalim, na biračkim mjestima Zelinja Donja, Centar, Gornja Međiđa i Donja Ledenica.

Prema navodima iz analize objavljenih podataka, moguće je da su neka mjesta koja su zakonski pripala SNSD-u popunili lokalni aktivisti drugih političkih opcija, koji su formalno predloženi kao predstavnici stranke Milorada Dodika. Na taj bi način veće lokalne stranke mogle preuzimati kontrolu nad biračkim mjestima koja pripadaju političkim opcijama bez stvarne organizacije i potpore na tom području.

Pri imenovanju članova biračkih odbora, uz imena kandidata ne navodi se izravno naziv stranke, nego šifra koju političkim subjektima dodjeljuje SIP BiH. U slučaju SNSD-a ta šifra je 00515.

Primjer iz Gradačca ponovno je otvorio pitanje može li novi zakonski okvir doista spriječiti trgovinu mjestima u biračkim odborima ako institucija zadužena za nadzor nema dovoljno ljudi, ovlasti i terenskih mehanizama za provjeru onoga što se događa u praksi.

Bez takvih provjera, zabrana fiktivnog predstavljanja ostaje uglavnom na razini zakonske odredbe, dok se stvarna raspodjela kontrole nad biračkim mjestima i dalje može odvijati izvan javnosti.