Mještane Kruščice saslušava policija po kaznenoj prijavi Šumarstva Prenj

Mještani Kruščice kod Konjica već gotovo mjesec dana mirnim blokadama šumskih putova ne dopuštaju strojevima Šumarstva „Prenj“ da započnu planiranu sječu stabala u blizini izvora pitke vode. Prosvjedi zasad prolaze bez incidenata, dok policija legitimira okupljene, a pojedini mještani pozvani su i na razgovore u svojstvu osumnjičenih zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela samovlašća. Iz Šumarstva „Prenj“ tvrde da se radovi provode u skladu s Planom gospodarenja šumama za 2026. godinu, na koji je suglasnost zaključkom dalo Gradsko vijeće Konjica.

„Mještani već tri tjedna dolaze svakog jutra i blokiraju pokušaj radnika Šumarstva Prenj da sa strojevima probiju put prema šumskim odjelima na kojima planiraju eksploataciju šume“, kazao je za Žurnal Selmir Habibija, jedan od stanovnika Kruščice koji se protive radovima.

Na šumskom putu na lokalitetu Oštra kosa stanovnici sela ne dopuštaju prolazak radnicima Šumarstva.

„Blokada se provodi na miran način. Mi nemamo nikakvih problema s radnicima. Policija dođe, popiše podatke prisutnih i ode“, kazao je Habibija.

Na temelju prikupljenih podataka policija je petoricu stanovnika sela 12. kolovoza pozvala na informativni razgovor u Policijsku postaju Konjic. Pozvani su u različitim terminima, ali su došli zajedno, uz odvjetnika. Rečeno im je da se, na temelju kaznene prijave Šumarstva Prenj, sumnjiče za kazneno djelo samovlašća. Njihov odvjetnik sastavio je zajedničku izjavu, ali o detaljima predmeta nije želio govoriti za Žurnal.

Mještani strahuju za izvore pitke vode

Krajem srpnja mehanizacija je, prema tvrdnjama mještana, pokušala probiti šumski put koji bi se spojio s regionalnom cestom na lokalitetu Klijenak, između Kruščice i Šćipa. Nakon što ti pokušaji nisu uspjeli, radovi su premješteni na pravac iz smjera Blazina, no okupljeni stanovnici zaustavili su strojeve i na toj lokaciji.

„S obzirom na to da nisu imali nikakve važeće dozvole, građevinski inspektor Grada Konjica obustavio je te radove, a kasnije i prometni inspektor Hercegovačko-neretvanske županije“, kazao je Habibija.

Prema njegovim riječima, upravo se ispod područja na kojem je predviđena sječa nalaze glavni izvori pitke vode kojima se opskrbljuje Kruščica.

„Kao što vidite dolje u podnožju, tamo ispod ovih stijena nalaze se glavni izvori pitke vode s kojih se selo Kruščica opskrbljuje. Imamo dva vodovoda koja su dovedena s ovog područja i zaista nemamo problema s pitkom vodom ni tijekom ovih sušnih razdoblja“, rekao je Habibija.

Stanovnici strahuju da bi sječa i izgradnja šumskih putova mogli ugroziti izvore o kojima ovise.

„Ta izvorišta vode nisu ucrtana u katastar Grada, nisu zaštićena kao vodozaštitne zone i mi sada to tražimo. Želimo zaštititi izvore i to je bit naše borbe“, poručio je Habibija.

Nezadovoljstvo dijele i drugi stanovnici koji su se 14. kolovoza, zajedno sa stanovnicima doline Neretvice, okupili kod hajr-česme u Kruščici. Najavili su da će ustrajati u obrani izvora te optužili Šumarstvo Prenj da radove izvodi na temelju nevažeće dokumentacije i dozvola.

„Smatramo da je ovo naša zajednička, državna imovina. Država nisu pojedinci, država smo svi mi i mi u ovom slučaju branimo i državu, ali i naše nasljeđe i pravo na život. Jer, ako bi se ostvarilo ono što su planirali, mi bismo ovdje praktično ostali bez uvjeta za život i s vremenom bi ovo mjesto prestalo postojati“, rekao je okupljenima stanovnik Kruščice Emir Omerović.

Šumarstvo Prenj: Radove je odobrio Grad Konjic

Izvršni direktor Šumarstva Prenj Alem Muharemović tvrdi da rad mehanizacije trenutačno blokira skupina mještana te da to, prema njegovim riječima, nije stav većine od četrdesetak kućanstava u selu.

Navodi kako je poduzeće prošle godine odgodilo planiranu sječu kako bi stanovnicima ostavilo vrijeme da pokrenu postupke zaštite izvorišta, lokalnog puta i drugih interesa, ali tvrdi da su inicijativu za zaštitu izvorišta podnijeli tek nedavno.

Muharemović tvrdi i da su pokušavali organizirati sastanak s mještanima, ali da je sastanak odgađan s njihove strane. Mještani to opovrgavaju, kao i tvrdnje Šumarstva da su pojedini protivnici sječe uključeni u bespravnu sječu šume.

Iz Šumarstva Prenj priznaju da je zaštita vode vjerojatno jedan od razloga nezadovoljstva, ali tvrde da je Federalna šumarska inspekcija utvrdila kako njihovi radovi „ne ugrožavaju izvorišta pitke vode“.

Kada je riječ o pravu na sječu, uprava poduzeća poziva se na zaključak Gradskog vijeća Konjica od 31. prosinca 2025. godine kojim je, zbog nepostojanja zakona o šumama na razini Federacije BiH i HNŽ-a, dana suglasnost na plan gospodarenja u dva šumskogospodarska područja.

Mještani, međutim, tvrde da Grad Konjic nema ovlasti davati suglasnost šumarskom poduzeću za sječu državne šume te se pozivaju na presudu Županijskog suda u Mostaru iz 2024. godine. Sud je tada osporio nadležnost tadašnje Općine Konjic da daje suglasnost na plan gospodarenja Šumarstva Prenj za 2022. godinu.

U presudi koju je potpisala sutkinja Neri Mišetić navodi se:

„Sud cijeni da tužitelj osnovano prigovara da odredbe na kojima se temelji donošenje osporenog zaključka ne daju mjerodavnost Općinskom vijeću da odlučuje o pitanjima korištenja prirodnih bogatstava u državnom vlasništvu.“

Muharemović je za Žurnal potvrdio da Šumarstvo Prenj trenutačno nema službenu šumskogospodarsku osnovu, navodeći kao razlog nepostojanje zakona o šumama.

„Imamo pisani dokument Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije u kojem se navodi da nam ne mogu dati suglasnost na takvu osnovu jer ne postoji zakon o šumama“, rekao je Muharemović.

Dodao je kako je Šumarstvo Prenj „kolateralna šteta nepostojanja zakona“ te da se poduzeće i dalje pridržava odredbi starog federalnog zakona o šumama, iako on formalno više nije na snazi.

HNŽ jedina županija bez zakona o šumama

U Federaciji BiH ne postoji važeći Zakon o šumama još od 2009. godine, kada je Ustavni sud FBiH dotadašnji zakon proglasio nevažećim.

Hercegovačko-neretvanska županija jedina je županija u Federaciji BiH koja nema usvojen vlastiti Zakon o šumama. Dok su ostale županije tijekom godina donijele vlastite propise kako bi popunile pravnu prazninu, u HNŽ-u takvo stanje traje više od 16 godina.

Kako bi provjerili jesu li planirani radovi sigurni za izvorišta, u Šumarstvu Prenj navode da su angažirali akademika i profesora Šumarskog fakulteta Dalibora Balliana kako bi izradio ekspertizu.

Gradsko vijeće: Zaključci se donose godinama

Predsjedatelj Gradskog vijeća Konjica Kenan Greda kaže kako je zaključak o gospodarenju šumama donesen u okolnostima dugogodišnjeg nepostojanja federalnog zakona o šumama.

„U nedostatku, odnosno nepostojanju zakonske regulative, pokušali smo osigurati čuvanje i zaštitu šume“, rekao je Greda.

Navodi kako je zaključak više puta bio predmet sudskog preispitivanja, ali da je Županijski sud u Mostaru posljednju tužbu Županijskog pravobraniteljstva odbacio jer zaključci Gradskog vijeća nisu upravni akti.

„Stav sudske prakse je da odluke Gradskog vijeća nisu upravni akti i ne mogu se osporavati u sudskom postupku“, rekao je Greda za Žurnal.

Prema njegovim riječima, Konjic slične zaključke donosi još od 2013. godine, a više od 60 posto teritorija grada prekriveno je šumom.

„Mi smo pronašli pravnu osnovu u članku 8. Zakona o načelima lokalne samouprave i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi“, rekao je.

Greda smatra da je za trajno rješavanje problema ključno donošenje federalnog zakona o šumama. Na tvrdnje stanovnika o mogućem ugrožavanju izvora pitke vode nije želio izravno odgovoriti, navodeći da govori isključivo s aspekta rada Gradskog vijeća i zaključka koji je ono donijelo.

Traže ucrtavanje izvorišta u katastar

Stanovnici Kruščice organizirali su se, potpisali peticiju i Gradskom vijeću Konjica podnijeli inicijativu da se izvorišta ucrtaju u katastar te da se utvrde vodozaštitne zone.

Greda je potvrdio da su inicijativa i peticija zaprimljene u stručnoj službi Gradskog vijeća, ali je kazao da ih još nije vidio jer je bio na godišnjem odmoru.

Mještani naglašavaju da nisu protiv rada Šumarstva Prenj, ali traže da se sve aktivnosti provode u skladu sa zakonom i propisanim standardima.

„Mi nismo protiv Šumarstva i svjesni smo činjenice da oni moraju raditi i funkcionirati, ali ipak mora postojati neki zakon, neki minimum standarda koji se mora zadovoljiti“, rekao je Habibija.

Prosvjed stanovnika Kruščice podržali su i Udruga građana „Neretvica – Pusti me da tečem“, Eko Gotuša iz Fojnice, Fondacija Atelje za društvene promjene i Karton revolucija iz Tuzle.

Adi Selman iz Karton revolucije poručio je okupljenima kako će voda u budućnosti biti vrjednija od novca te da je njezino očuvanje pitanje od najvećeg značaja.

Mještani najavljuju nastavak prosvjeda do ispunjenja zahtjeva, dok iz Šumarstva Prenj poručuju da, unatoč gubicima nastalim zbog nerada radnika i mehanizacije, neće povući strojeve s lokaliteta Oštra kosa. Obje strane najavljuju nastavak pravne borbe.