Majka djeteta sa spektrom autizma upozorava na opasne reklame koje nude lijek

Nedavna sponzorirana objava jedne privatne klinike, koja reklamira tretman matičnim stanicama za djecu u spektru autizma, izazvala je burnu reakciju među roditeljima, rehabilitatorima i stručnom javnošću.

Poruka oglašivača, isprva emocionalna i topla – „Tata, sada mogu izaći među ljude i igrati se s prijateljima“ – u stvarnosti je, tvrdi Zinaida Jamakosmanović za Hercegovina.info, majka djevojčice u spektru autizma, duboko stigmatizirajuća, manipulativna i opasna.

“Takva poruka implicira da dijete s autizmom nije ‘među ljudima’ dok ne prođe eksperimentalni tretman. To nije samo neetično, to je opasno.”

Eksploatacija bola pod krinkom nade

Zinaida je, kao roditelj koji je prošao kroz sve faze od dijagnoze i traženja informacija, do nade i razočaranja – odlučila progovoriti javno.

“Roditelj kojem dijete dobije dijagnozu nije potrošač. On je u krizi, iscrpljen, preopterećen emocijama, nesnalaženjem i nedostatkom sustavne podrške. Kada mu se u tom trenutku ponudi ‘nova nada’, bez znanstvene potvrde, bez jasnih informacija o rizicima i bez evaluacije – to više nije oglašavanje. To je eksploatacija bola.”

U oglasima koje spominje, privatne klinike koriste emocionalne poruke, svjedočanstva roditelja, vizuale s djecom i pseudoznanstveni jezik kako bi promovirali terapije koje nisu odobrene od Svjetske zdravstvene organizacije, niti od bilo koje relevantne stručne institucije.

Što kaže znanost – a što klinike?

U odgovoru na njezinu javnu kritiku, sporna je klinika navela da „Svjetska zdravstvena organizacija još nije priznala tretman, ali to ne znači da on nije učinkovit“. Jamakosmanović smatra to klasičnim primjerom relativizacije.

“SZO nije spora jer ne želi promjene. SZO je odgovorna jer odluke temelji na dugoročnim, rigoroznim evaluacijama. Ozbiljan medicinski tretman ne smije se reklamirati dok je u eksperimentalnoj fazi – osobito kada su pacijenti djeca.”

Gdje je granica marketinga u zdravstvu?

U BiH postoje zakonske odredbe koje zabranjuju zavaravajuće oglašavanje u zdravstvu, ali kako navodi Jamakosmanović, one se rijetko provode.

“Na društvenim mrežama i u digitalnim medijima klinike slobodno objavljuju oglase s velikim tvrdnjama, bez odgovornosti. Roditelji koji tek ulaze u svijet autizma su posebno ranjivi, njima je svaka nada slamka spasa.”

Odgovornost umjesto izgovora

“Ne tražim oproštenje, tražim regulaciju. Tražim odgovornost i nadzor”, poručuje majka, naglašavajući da je odgovornost svih, i države, i medija, i roditelja da spriječe širenje manipulativnih poruka koje zloupotrebljavaju roditeljsku nadu.

Zinaida zaključuje da je na starijim roditeljima i onima s više iskustva odgovornost da štite one koji tek kreću ovim putem.

“Mi koji smo već prošli ciklus nade, razočaranja i učenja na vlastitim greškama, moramo biti glas razuma za one koji se tek suočavaju s dijagnozom. Ako mi ne pomognemo razlikovati znanstveno potvrđene informacije od manipulacije – tko će?”