Grad Mostar nije uspio pred Ustavnim sudom BiH vratiti upis građevinskog zemljišta u poslovnoj zoni Gajevi koji je prethodno oboren nakon žalbe države.
Apelacija Grada je odbačena, a na snazi je ostala odluka Županijskog suda u Mostaru kojom je odbijen zahtjev za zabilježbu na zemljištu u Vrapčićima, doznaje Hercegovina.info
Riječ je o nastavku spora o kojem je Hercegovina.info pisala još u svibnju prošle godine. Gradsko vijeće tada je donijelo odluke za poslovne zone Gajevi i Miljkovići, a gradonačelnik Mario Kordić tvrdio je da se vlasništvo nad zemljištem ne mijenja te da se nastavlja tehnički postupak potreban za provedbu prostornog plana. Govorio je i da dvadeset poslovnih subjekata čeka završetak postupka kako bi mogli graditi.
U Gajevima je taj postupak naišao na žalbu Bosne i Hercegovine.
Gradsko vijeće Mostara 29. travnja 2025. odredilo je devet parcela u Gajevima kao gradsko građevinsko zemljište. Ukupna površina parcela iznosi 23.360 četvornih metara. Odlukom je predviđena zabilježba u zemljišnoj knjizi te promjena načina korištenja zemljišta u katastru. U tekstu gradske odluke izričito stoji da se oblik vlasništva ne mijenja.
Zemljišnoknjižni ured Općinskog suda u Mostaru u svibnju 2025. dopustio je zabilježbu. Država Bosna i Hercegovina se žalila, a Županijski sud u Mostaru u listopadu je preinačio to rješenje i odbio zahtjev Grada.
Sud je obrazložio da se promjena načina korištenja zemljišta u građevinsko ne provodi zabilježbom u vlasničkom listu. Za takvu promjenu, prema obrazloženju, potrebno je provesti postupak propisan pravilima o premjeru i katastru, nakon čega se odgovarajući podatak upisuje u drugi dio zemljišnoknjižnog uloška.
Grad Mostar potom je podnio apelaciju Ustavnom sudu. Tvrdio je da spornom odlukom BiH ne gubi upisani vlasnički status te da je državna žalba zadiranje u ovlasti lokalne samouprave da planira svoj prostor. Grad je zatražio i privremenu mjeru kojom bi se odgodila primjena odluke Županijskog suda.
U odluci AP-5326/25 od 25. rujna 2026. Ustavni sud apelaciju je odbacio kao nedopuštenu. Objasnio je da se u postupku upisa zabilježbe ne odlučuje o vlasništvu ni o građanskim pravima Grada. Pritom je naglasio da ni dopuštena zabilježba sama po sebi ne bi Gradu dala vlasnička prava nad parcelama. O pozivanju Grada na Europsku povelju o lokalnoj samoupravi Ustavni sud nije mogao odlučivati u ovom apelacijskom postupku.
Ta je razlika ključna: Ustavni sud nije presudio da je odluka Gradskog vijeća o Gajevima nezakonita, ali je Grad ostao bez traženog zemljišnoknjižnog upisa. Sud nije odlučivao ni o tome predstavlja li određivanje ovog zemljišta kao građevinskog nedopušteno raspolaganje državnom imovinom.
Upravo su na to pitanje ranije upozoravali aktivisti koji su se obratili OHR-u. Tvrdili su da promjena statusa državnog zemljišta može otvoriti put njegovoj dodjeli investitorima, čak i ako se vlasnik formalno ne mijenja. Grad je te tvrdnje odbacivao, uz obrazloženje da svojim odlukama određuje namjenu zemljišta u okviru ovlasti lokalne samouprave.
Predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić tada je za Hercegovina.info rekao da će se prije izmjene upisa u zemljišnoj knjizi zatražiti mišljenje državnog pravobraniteljstva. Iz objavljene odluke Ustavnog suda ne vidi se je li to mišljenje pribavljeno. Nakon što je državni prigovor uspio pred Županijskim sudom, to je jedno od pitanja na koje bi gradske vlasti trebale odgovoriti, zajedno s pitanjem kako sada namjeravaju provesti planove za Gajeve.
Ova se sudska odluka odnosi samo na upis za Gajeve. Zasebna odluka Gradskog vijeća o poslovnoj zoni Miljkovići nije bila predmet ove apelacije.
Cijela odluka dostupna je OVDJE.
Vezani članci