Koordinacija udruga HVO-a: 'Ako je Stolac aparthejd, kako nazvati Bugojno, Travnik, Zenicu, Kakanj ili Konjic?'

Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane u BiH reagirala je na izjave potpredsjednika SDA Harisa Zahiragića o stanju u Stocu i političkom nasljeđu Herceg-Bosne, ocijenivši da se u javnom prostoru prema sredinama s hrvatskom većinom primjenjuju dvostruka mjerila.

Povod za reakciju bile su Zahiragićeve izjave iznesene tijekom gostovanja u jednom podcastu, u kojem je stanje u Stocu usporedio s južnoafričkim aparthejdom. Probleme u tom gradu povezao je s politikom Herceg-Bosne, ustvrdivši da bez uklanjanja njezinih „tekovina“ neće doći do relaksacije odnosa između Hrvata i Bošnjaka.

Iz Koordinacije navode kako se gotovo svaki problem u sredinama u kojima Hrvati čine većinu nastoji povezati s Herceg-Bosnom, čime se, prema njihovoj ocjeni, hrvatskom narodu pripisuje kolektivna politička i moralna odgovornost.

„Takvim pristupom ne vodi se dijalog niti se traže rješenja, nego se stvara narativ kolektivne odgovornosti hrvatskog naroda, pri čemu se cijela jedna zajednica ponovno pokušava politički i moralno etiketirati“, priopćili su.

„Probleme trebaju rješavati institucije“

Koordinacija smatra da su događaji povezani s otpuštanjem radnika iz mostarskog komunalnog poduzeća ponovno iskorišteni za korištenje izraza poput „Herceg-Bosne“, „aparthejda“, „devedesetih“ i „zločinačke politike“.

Istaknuli su kako političarima ne osporavaju pravo na kritiku i iznošenje stavova, ali smatraju da javna rasprava mora počivati na činjenicama i jednakim kriterijima.

„Ako postoje problemi u Stocu ili Mostaru, institucije ih trebaju rješavati. Javni prostor ne može se graditi na selektivnoj istini, jednostranom tumačenju prošlosti i dvostrukim standardima“, naveli su.

Pitaju za položaj Hrvata u drugim gradovima

U priopćenju su posebno istaknuti Bugojno, Travnik, Zenica, Kakanj i Konjic, uz tvrdnju da se položaju Hrvata u tim sredinama ne posvećuje jednaka politička i javna pozornost.

Iz Koordinacije pitaju zašto ista osjetljivost izostaje kada se govori o gradovima u kojima su Hrvati tijekom rata pretrpjeli zločine, progone i gubitak političke i institucionalne zastupljenosti.

„Ako se broj zaposlenih u javnim službama uzima kao mjerilo za tako teške kvalifikacije, onda ista mjerila moraju vrijediti za svaku općinu i svaki grad u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to kojem narodu pripada većina“, poručili su.

Zahiragiću su postavili i pitanje o hrvatskim logorašima i nestalim osobama iz Bugojna te obiteljima koje desetljećima tragaju za posmrtnim ostacima svojih članova.

„Ako se govori o diskriminaciji, ona ne može imati nacionalni predznak. Ako se govori o pravdi, onda ona mora vrijediti jednako za svakoga“, navodi se u priopćenju.

Kritizirali Lendin posjet otpuštenim radnicima

Koordinacija se osvrnula i na posjet potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende otpuštenim radnicima u Mostaru.

Navode da je Lendo radnike posjetio u pratnji Dževada Agića, protiv kojeg je podignuta optužnica u predmetu povezanom s događajima oko humanitarnog konvoja „Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu“.

„Javnost ima pravo postaviti pitanje kakvu političku poruku šalje takav nastup. Ako se od Hrvata neprestano traži suočavanje s prošlošću i visoki moralni standardi, onda isti standardi moraju vrijediti za sve političke aktere u Bosni i Hercegovini“, poručili su.

„Nećemo prihvatiti selektivnu istinu“

Iz Koordinacije su odbacili i osporavanje prava Hrvatskom saboru da raspravlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, navodeći da je jednakopravnost konstitutivnih naroda ustavno, a ne stranačko pitanje.

Smatraju da bi, umjesto rasprave o tome tko smije govoriti o položaju Hrvata, trebalo otvoriti razgovor o povratku prognanih, zastupljenosti u institucijama i procesuiranju ratnih zločina.

„Koordinacija udruga HVO-a neće prihvatiti selektivnu istinu niti politiku dvostrukih mjerila. Nećemo pristati da se hrvatski narod trajno prikazuje kroz prizmu kolektivne odgovornosti, dok se hrvatske žrtve prešućuju ili relativiziraju“, zaključili su.

Dodali su kako samo jednako poštovanje svih žrtava i primjena istih kriterija na Mostar, Stolac, Bugojno, Travnik, Zenicu, Kakanj, Konjic i druga mjesta mogu biti temelj pomirenja i budućnosti Bosne i Hercegovine.