Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine, državno regulatorno tijelo koje bi trebalo odlučivati o pitanjima koncesija, nalazi se u gotovo nevjerojatnoj institucionalnoj situaciji.
Od zakonom propisanih sedam članova ima ih samo četiri, svima su mandati istekli prije više od desetljeća, troje je već ispunilo uvjete za mirovinu, a sadašnji sastav ne zadovoljava ni zakonske kriterije teritorijalne zastupljenosti, saznaje Hercegovina.info
Revizori zaključuju da je zbog svega toga zakonito i učinkovito funkcioniranje Komisije onemogućeno.
Proizlazi to iz izvješća Ureda za reviziju institucija BiH o financijskoj reviziji Komisije za koncesije za 2025. godinu.
Komisija bi prema Zakonu o koncesijama BiH trebala imati sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH, na prijedlog Vijeća ministara, na mandat od pet godina uz mogućnost još jednog mandata.
Stvarnost je, međutim, potpuno drugačija.
Komisija trenutačno ima samo četiri člana, a jednom je mandat istekao još 2008. godine, dvojici 2010., dok je četvrtom mandat istekao 2015. godine.
To znači da su u 2026. godini u državnom regulatornom tijelu i dalje članovi kojima su mandati istekli prije 11, 16 odnosno čak 18 godina.
Embed Code
Problem s isteklim mandatima nije jedina prepreka radu Komisije.
Zakon propisuje i teritorijalnu zastupljenost njezinih članova. Za donošenje odluka moraju biti nazočna najmanje četiri člana, među kojima najmanje po jedan član s prebivalištem u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Sadašnji sastav čine jedan član iz Federacije BiH i tri člana iz Republike Srpske. Člana iz Brčko distrikta nema.
Upravo zbog toga revizori konstatiraju da postojeći sastav ne odgovara zakonski propisanoj teritorijalnoj zastupljenosti te da je funkcioniranje Komisije onemogućeno.
Ured za reviziju ovaj je problem posebno izdvojio i u revizorskom mišljenju, upozoravajući da sadašnji sastav ne ispunjava zakonske kriterije, da su mandati svim članovima odavno istekli te da to onemogućava zakonito i učinkovito funkcioniranje tijela.
Situacija postaje još neobičnija kada se pogleda dob članova.
Revizori su utvrdili da su predsjedatelj Komisije i još dva člana i dalje radno angažirani iako su svi navršili 65 godina života i imaju više od 20 godina staža, čime su ispunili uvjete za umirovljenje.
Ista nepravilnost, navode revizori, evidentirana je i u ranijim izvješćima.
Problem je u tome što Zakonom o radu u institucijama BiH i Zakonom o koncesijama nije jasno uređeno pitanje razrješenja članova Komisije koji su stekli uvjete za mirovinu, zbog čega revizori pozivaju nadležne institucije da konačno riješe to pitanje.
Pokušaj imenovanja novih članova već je jednom propao.
Vijeće ministara BiH još je u prosincu 2023. pokrenulo proceduru za izbor sedam novih članova Komisije. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa potom je u ožujku 2024. raspisalo natječaj, a u rujnu iste godine Vijeću ministara dostavljena je rang-lista kandidata.
No Vijeće ministara je 16. lipnja 2025. poništilo cijelu proceduru jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu potporu.
Krajem 2025. pokrenuta je nova procedura, a Ministarstvo je u veljači 2026. ponovno raspisalo natječaj za izbor svih sedam članova. U vrijeme kada su revizori završavali svoj posao postupak još nije bio okončan.
Unatoč institucionalnoj blokadi, Komisija ima vlastiti proračun i zaposlene.
Za 2025. godinu prvotno joj je odobreno 1,39 milijuna KM, a nakon dodatnih sredstava iz tekuće pričuve raspolagala je s ukupno 1.406.526 KM.
Ukupni rashodi na kraju godine iznosili su 902.528 KM.
Najveći dio odnosio se na bruto plaće – 612.303 KM, zatim 120.547 KM na naknade zaposlenih te 71.040 KM na najam imovine i opreme.
Pravilnikom je predviđeno 17 radnih mjesta, dok je krajem 2025. bilo popunjeno njih deset.
Apsurd s članovima Komisije nije novi problem. Revizori pitanje njihova imenovanja prate još kroz preporuku iz 2019. godine, a ni nakon više godina nije došlo do konačnog rješenja.
Tako se institucija koja bi trebala nadzirati koncesije i odlučivati o zahtjevima, žalbama i drugim pitanjima iz svoje nadležnosti već godinama nalazi u stanju u kojem, prema nalazu državnih revizora, ne ispunjava ni osnovne zakonske pretpostavke za normalan rad.
Unatoč tome, Ured za reviziju dao je Komisiji pozitivno mišljenje o financijskim izvješćima i usklađenosti u svim značajnim aspektima, ali je upravo pitanje sastava Komisije posebno izdvojio kao problem od posebne važnosti.
Paradoks je tim veći što se diljem BiH koncesije za energetske, rudarske, poljoprivredne i druge projekte dodjeljuju na različitim razinama vlasti, dok državna Komisija za koncesije, koja bi trebala biti jedna od ključnih karika sustava, prema nalazu revizora ne može zakonito i učinkovito funkcionirati. Komisija nema propisan broj članova, nema zastupljenost Brčko distrikta, članovima su mandati istekli prije više od desetljeća, a troje od četvero već je ispunilo uvjete za mirovinu.
Sve se to događa dok pitanje državne imovine u BiH ni tri desetljeća nakon Daytona nije sustavno riješeno, a upravo su koncesije već bile predmet spora pred Ustavnim sudom BiH. Sudska praksa pritom potvrđuje da poljoprivredno zemljište, šume i određene druge kategorije javnih dobara mogu predstavljati državnu imovinu čiji je titular Bosna i Hercegovina.
Tako se može reći da, dok se koncesije dodjeljuju, projekti planiraju, a milijuni ulažu, državna institucija koja bi u tom sustavu trebala funkcionirati već godinama je praktično blokirana. Rezultat nije samo još jedan administrativni apsurd, nego pravna nesigurnost oko jednog od najvrjednijih resursa koje BiH ima – njezina zemljišta i drugih prirodnih dobara.
Vezani članci