Kolone prema Mostaru i jugu sve veće: Stručnjak predlaže alternativni pravac

Kilometarske kolone, nervozni vozači i višesatna čekanja na putu prema jugu Bosne i Hercegovine gotovo su postali uobičajena slika tijekom ljetnih mjeseci. Posebno kritično stanje bilježi se na području Bradine, Konjica i Jablanice, gdje postojeća cestovna infrastruktura teško podnosi povećan broj vozila.

Prometni stručnjak Mirzet Sarajlić upozorava kako problem nije vezan samo uz jednu dionicu, nego uz činjenicu da se velik promet odvija kroz usko grlo na jednoj od glavnih prometnih veza između sjevera i juga zemlje, piše Faktor.

"To je nešto što nas pogađa svake godine u ovim ljetnim mjesecima kada imamo povećan prosječni dnevni promet na dionicama koje su jedina poveznica između sjevera i juga naše zemlje. Problem je što veliki protok prometa prolazi kroz usko grlo koje se u ovom slučaju nalazi u Konjicu i Jablanici", kaže Sarajlić.

Osim izgubljenog vremena i nervoze među vozačima, velike gužve predstavljaju i sigurnosni problem. Što je veći broj vozila na ograničenom prostoru, veći je i rizik od prometnih nesreća.

"Kad imamo prevelik protok prometa, samim tim je i veći rizik. Najviše poginulih u prometnim nesrećama u našoj zemlji imamo upravo na magistralnim cestama", upozorava Sarajlić.

Semafori mogu pomoći, ali nisu trajno rješenje

Problem bi dugoročno trebala riješiti izgradnja Koridora Vc, no na završetak tog projekta još će se morati čekati.

Dok se ne pronađu dugoročna rješenja, određene kratkoročne mjere mogle bi ublažiti posljedice velikih gužvi.

Jedna od mogućnosti je drukčija regulacija prometa, odnosno prilagođavanje rada semafora trenutačnom intenzitetu vozila i davanje prednosti pojedinim pravcima.

Ipak, Sarajlić upozorava kako takve mjere mogu samo ublažiti problem.

"To nisu dugoročna rješenja koja nam mogu potpuno olakšati protok prometa. Ovdje zaista treba tražiti neke alternativne pravce, odnosno alternativne metode rješavanja i izgradnju novih pravaca", smatra on.

Fojnica kao moguća alternativa

Jedna od ideja koja bi, prema Sarajliću, mogla biti zanimljiva za razmatranje jest povezivanje Fojnice i Jablanice.

Fojnica je, kako kaže, prometno prilično zapostavljena, iako postoji potencijal da se taj pravac iskoristi za rasterećenje prometnice kojom se trenutačno odvija velik dio prometa prema jugu.

"Imamo jedno mjesto, odnosno grad koji se zove Fojnica, a koji je, općenito gledano, zaista zapostavljen, a neki ga nazivaju i slijepim crijevom u smislu prometne povezanosti. Imamo jedan neiskorišten potencijal povezivanja Fojnice s Jablanicom", kaže Sarajlić.

Prema njegovim riječima, postoji makadamski put koji bi se mogao urediti i staviti u funkciju.

"Ne mora to biti uređeno na razini magistralne ceste, može i regionalnog pravca. To je jedno rješenje", ističe.

Takav pravac, smatra, ne bi riješio sve probleme, ali bi mogao poslužiti kao alternativa dijelu vozila i tako smanjiti pritisak na postojeću prometnicu.

Zašto se radovi izvode kada su gužve najveće?

Dodatni problem posljednjih godina predstavljaju i radovi na cestovnoj infrastrukturi, osobito tijekom ljetne sezone kada je broj vozila najveći.

Sarajlić smatra kako bi se planiranju radova moralo pristupati znatno pažljivije i na temelju podataka o intenzitetu prometa.

"Mi imamo određene statistike koliko određenim dionicama dnevno prođe vozila. Radovi se trebaju planirati u razdobljima kada će najmanje ugrožavati protok prometa", kaže Sarajlić.

Jedno od rješenja, dodaje, jest izvođenje radova tijekom noći, kada je intenzitet prometa manji, ali i planiranje većih zahvata u mjesecima kada nema ljetnog vala vozila.

"Preporuka je raditi u noćnim satima. Temperature su tada svakako niže. Zatim u nekim drugim mjesecima. Ali definitivno, osim nekih hitnih sanacija koje doprinose ključnim sigurnosnim elementima, druga investicijska ulaganja trebaju se realizirati u razdobljima smanjenog intenziteta prometa", smatra Sarajlić.

Gužve na Bradini tako nisu samo ljetna neugodnost za vozače. One pokazuju da postojeći prometni pravci teško podnose opterećenje, zbog čega će, uz bolje upravljanje prometom i pažljivije planiranje radova, biti potrebno ozbiljno razmišljati i o alternativnim pravcima koji bi rasteretili glavnu prometnicu prema jugu zemlje.