Koliko ljudi iz BiH živi u inozemstvu?

Građani BiH "rasuti" su u više od 50 zemalja diljem svijeta, pokazuju posljednji službeni podaci nadležnih institucija.

Najnovije Izvješće o provedbi Politike o suradnji s iseljeništvom, ono za 2025. godinu, pokazuje da milijuni građana podrijetlom iz BiH žive u drugim državama, prenose Nezavisne.

Službeni podaci o broju iseljenika

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je, kako se navodi u ovom dokumentu, pripremilo analizu stanja iseljeništva za 2024. godinu i dostavilo je Ministarstvu sigurnosti BiH radi izrade Migracijskog profila za tu godinu.

"Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH navode da je ukupan broj osoba koje žive u iseljeništvu, a koje potječu iz BiH, procijenjen na 2,2 milijuna. Taj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama primitka. Ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njezinih granica u 54 zemlje svijeta, iznosio je 1.790.597."

Primjer Mrkonjić Grada i odlazak radne snage

Mrkonjić Grad jedna je od općina čiji brojni građani žive izvan ove lokalne zajednice, uglavnom, kako kažu nadležni, u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Italiji.

"Poslodavci u Mrkonjić Gradu već sada imaju problema zbog nedostatka radne snage. Tržište je takvo da nema radnika i vjerojatno će ozbiljnije tvrtke posegnuti za uvozom radne snage", kaže općinski načelnik Dragan Vođević.

On ističe da se Mrkonjić Grad ne može sam izboriti s odljevom svojih građana.

"Nema šanse da se sami s time nosimo. Bez određenih sustavnih rješenja i dobre strategije to se ne može napraviti", poručuje Vođević u izjavi za "Nezavisne novine".

Upozorenja demografskih analitičara

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović ocjenjuje da su podaci o iseljavanju stanovništva BiH više nego zabrinjavajući.

"Ono do čega sam ja uspio doći iz službenih podataka jest broj izdanih boravišnih dozvola za građane BiH u zemljama EU. Riječ je o oko 400.000 takvih dozvola od 2015. godine do danas. Dakle, trendovi su zabrinjavajući, iako je primjetno da u posljednje dvije godine blago opadaju", kaže Ferhatbegović.

Ali za to što ti trendovi padaju postoji i objašnjenje. Ferhatbegović naglašava da je važno napomenuti da se naš demografski bazen, odnosno bazen ljudskih potencijala, ozbiljno iscrpio.

"Tako da sve manje ljudi uopće može otići", poručuje Ferhatbegović u izjavi za "Nezavisne novine".

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da jednom godišnje podnosi izvješće Vijeću ministara BiH o provedbi aktivnosti u području suradnje s iseljeništvom.

Kako ističu iz tog ministarstva, za jačanje kapaciteta institucija BiH za suradnju s iseljeništvom važno je imati informacije o opsegu i trendovima emigracije, kao i poznavanje samog iseljeništva.

Negativni demografski trendovi

U tu svrhu Ministarstvo svake godine priprema Migracijski profil za prethodnu godinu. U posljednjem Migracijskom profilu ukazano je na negativan saldo migracija kroz dulje razdoblje.

"Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je od 2017. do danas imala kontinuirano rastući negativni prirodni priraštaj, a kada se tomu dodaju sve prisutniji procesi odlaska mladih, visokoobrazovanih, perspektivnih ljudi u čije je školovanje i obuku BiH uložila milijune maraka, možemo slobodno reći da se BiH suočava s ozbiljnim demografskim problemom smanjenja stanovništva i smanjenja kvalitete ljudskih resursa u BiH", navedeno je u Izvješću o provedbi Politike o suradnji s iseljeništvom za 2025. godinu.

Odljev pameti i uzroci emigracije

Iz resornog ministarstva ukazali su i na takozvani odljev pameti te istaknuli uzroke koji do toga dovode.

"Visoka stopa nezaposlenosti mladih i olakšano kretanje stanovništva zbog lakših i povoljnijih uvjeta ulaska u zemlje EU za visokokvalificirane radnike, studente i istraživače svakako utječu na kontinuiranu emigraciju iz BiH i na stalni 'odljev pameti'", naveli su.