Kineski državljani sve češće koriste BiH kao tranzit prema EU

Iako je ukupni broj neregularnih migracija duž zapadnobalkanske rute u padu, krijumčarenje migranata postaje sve intenzivnije, sofisticiranije i opasnije, uz sve izraženije humanitarne posljedice. Posebnu zabrinutost izaziva rast broja državljana Narodne Republike Kine koji se na ovaj način pokušavaju domoći Europske unije, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima središnje mjesto u regionalnom kontekstu.

Nakon rekordnog priljeva migranata u Europsku uniju 2015. godine, neregularni migracijski tokovi ovom rutom smanjivali su se tijekom posljednje dvije godine, ali su i dalje znatno iznad razina zabilježenih prije 2017. godine, prenosi Fena.

Ovi trendovi podudaraju se s naglim porastom krijumčarenja migranata. Države članice EU-a tijekom 2024. godine prijavile su Frontexu više od 15.000 krijumčara, što predstavlja novi rekord. Kombinirani migracijski tokovi duž istočnomediteranske rute, uključujući Zapadni Balkan, činili su 30 posto svih dolazaka u Europsku uniju tijekom 2024. godine.

Prema podacima vlasti zemalja Zapadnog Balkana, koje je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH dostavila novinskoj agenciji Fena, tijekom 2023. godine zabilježeno je više od 160.000 prelazaka granica. Od 2024. godine uočen je pad, djelomično kao rezultat pojačanih aktivnosti na razbijanju krijumčarskih mreža, osobito u Srbiji.

„Unatoč manjem broju evidentiranih prelazaka, krijumčarenje je postalo dominantan i intenzivniji način ilegalnog prelaska granica. Raniji pokušaji ‘zatvaranja’ zapadnobalkanske rute imali su paradoksalne učinke, a migranti koji samostalno uspiju proći cijelu rutu danas su rijetkost“, naveli su iz IOM-a.

Podaci ove organizacije pokazuju da je tijekom 2023. godine 11 posto od 8.052 migranta koje je IOM intervjuirao u BiH koristilo usluge krijumčara ili posrednika.

„Taj udio porastao je na 37 posto u 2024. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2025. godine dosegnuo 50 posto. Što su migranti bliže Europskoj uniji, veća je vjerojatnost da se oslanjaju na organizirane krijumčarske skupine“, istaknuli su iz IOM-a.

Zapadnobalkanska ruta ostaje produžetak istočnomediteranske rute te je do kraja listopada 2025. godine bila druga najaktivnija migracijska ruta prema Europi, s 32 posto svih ulazaka. U razdoblju od 2018. do 2024. godine vlasti zemalja Zapadnog Balkana evidentirale su ukupno 807.329 dolazaka.

Tijekom 2024. godine zabilježen je pad od 66 posto u odnosu na 2023. godinu, dok je u 2025. godini evidentiran dodatni pad od 41,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s ukupno 28.584 dolaska u prvih deset mjeseci.

Najzastupljenije zemlje podrijetla migranata u 2025. godini su Egipat (20 posto), Afganistan (17 posto), Maroko (devet posto), Turska (šest posto) i Sirija (šest posto).

IOM upozorava kako se većina neregularnih migracija odnosi na osobe koje su u regiju ušle bez viza ili putem krijumčarskih mreža, a ne na one koje su imale uredne radne dozvole. Ipak, izražena je zabrinutost zbog takozvanih sekundarnih kretanja i napuštanja regularnog statusa, što je potaknulo inicijative za jačanje zaštitnih mjera i nadzora zapošljavanja.

Organizacija se zalaže za sigurnu, dostojanstvenu i dobro upravljanu regularnu migraciju kao ključni mehanizam za smanjenje poticaja za neregularna kretanja, te provodi programe asistiranog dobrovoljnog povratka i reintegracije migranata za koje je povratak siguran.

Iako je od 2024. godine zabilježen opći pad broja neregularnih migranata iz azijskih zemalja na Zapadnom Balkanu, izuzetak predstavljaju državljani Narodne Republike Kine. Njihov broj porastao je za 36 posto na godišnjoj razini, s 421 migrantom u 2024. na 527 u 2025. godini.

Bosna i Hercegovina bilježi najveći broj kineskih državljana u neregularnim situacijama u regiji.

Većina tih osoba evidentirana je nakon readmisije ili protjerivanja. Iako su neki prihvatili kratkotrajni smještaj u privremenim prihvatnim centrima, većina je u potpunosti odbila boravak u tim centrima. Među 180 osoba koje su privremeno boravile u centrima prosječna dob iznosila je 33 godine, pri čemu je bilo 60 posto muškaraca i 14 posto djece, uključujući pet maloljetnika bez pratnje. Iz IOM-a naglašavaju kako se ovi podaci odnose isključivo na evidentirane slučajeve, dok stvarne brojke ostaju nepoznate.

Služba za poslove sa strancima BiH navodi kako zbog povećane potražnje za radnom snagom sve veći broj kineskih državljana dolazi u BiH putem tvrtki koje ih zapošljavaju, uglavnom s urednim radnim dozvolama. Ipak, tijekom redovitih inspekcija zabilježen je značajan broj osoba bez pravilno reguliranog boravka ili radne dozvole.

„Tijekom 2025. godine migrantska situacija u BiH ostaje stabilna i pod kontrolom, uz ukupno 10.478 iskazanih namjera za podnošenje zahtjeva za azil. U privremenim prihvatnim centrima trenutačno boravi oko 899 osoba, većinom u Unsko-sanskoj županiji i Sarajevskoj županiji. Boravak kineskih državljana u najvećem broju slučajeva odvija se sukladno važećim propisima“, naveli su za Fenu iz Službe za poslove sa strancima.

Granična policija BiH bilježi da je tijekom 2025. godine migrantski pritisak smanjen za oko 64 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz izražene mjesečne oscilacije.

„Najveći pritisak na ulasku u BiH zabilježen je na području Trebinja, Zvornika i Hum-Foče, dok je najveći pritisak na izlasku iz zemlje evidentiran u Gradišci, Velikoj Kladuši, Gorici, Izačiću-Bihaću i Brodu. Oko 89 posto nezakonitih prelazaka i dalje se otkriva izvan graničnih prijelaza, u graničnom pojasu“, istaknuli su iz Granične policije BiH.

Granična policija upozorava kako u krijumčarenju kineskih državljana često središnju ulogu imaju upravo kineski državljani koji surađuju s multinacionalnim kriminalnim skupinama.

„Te mreže karakterizira visoka razina organiziranosti, planiranje na velikim udaljenostima te kombiniranje legalnih metoda ulaska, poput bezviznog režima, s ilegalnim prelascima granice. Prilikom legalnog ulaska državljana Kine otkriveni su slučajevi krivotvorenih putnih isprava i viza, kao i poslovnih dolazaka čiji je krajnji cilj ostvarivanje boravišnog statusa u BiH ili korištenje BiH kao tranzitne zemlje prema državama Europske unije. Plaćanje krijumčarskih usluga najčešće se obavlja digitalnim transakcijama, online alatima ili putem hawala sustava“, pojasnili su iz Granične policije.

Tužiteljstvo BiH ima isključivu nadležnost za kaznena djela krijumčarenja ljudi. Tijekom 2025. godine podignuto je 39 optužnica, a u više od 95 posto slučajeva izrečene su osuđujuće presude. U predmetima su evidentirani brojni slučajevi slanja i primanja novca iz inozemstva, uključujući i korištenje hawala sustava.

Rad institucija koordinira Udarni tim za borbu protiv trgovine ljudima i suzbijanje organizirane ilegalne migracije, dok se suradnja s tužiteljstvima susjednih zemalja i Europske unije odvija putem EUROJUST-a, EUROPOL-a i operativnih radnih skupina.

Velik broj akcija proveden je kroz paralelne istrage s Hrvatskom i Srbijom. Kao jedan od najvećih izazova Tužiteljstvo BiH navodi zlouporabu bezviznog režima državljana Turske, koji čine oko 80 posto predmeta.

IOM upozorava da tragični slučajevi stradanja migranata, uključujući pokušaje prelaska rijeka i takozvanih „plavih granica“, ukazuju na ozbiljne slabosti u regionalnoj koordinaciji. Organizacija intenzivno surađuje sa zemljama Zapadnog Balkana, Frontexom i drugim partnerima na jačanju upravljanja granicama, razmjeni podataka, zajedničkim patrolama i razvoju kapaciteta za brze operacije spašavanja.

U listopadu 2025. godine IOM je, u okviru Berlinskog procesa, organizirao sastanak čelnika graničnih policija zemalja Zapadnog Balkana, s posebnim naglaskom na prelazak vodenih granica. Paralelno se kroz terenske informativne aktivnosti, migracijske info-točke i programe zaštite nastoji unaprijediti informiranost migranata o rizicima neregularnih prelazaka i dostupnim alternativama, uključujući legalne puteve migracije, azil i dobrovoljni povratak.

IOM naglašava kako učinkovito upravljanje granicama mora ići ruku pod ruku sa snažnom zaštitom ljudskih prava te poziva Europsku uniju i države članice na sustavno jačanje standarda zaštite na granicama.

Unatoč dosadašnjim naporima, organizacija upozorava da su potrebni dodatni koraci kako bi se spriječile nove tragedije i osigurala sigurnija i humanija migrantska politika duž zapadnobalkanske rute.