Kako su tvrtke povezivane s Dodikom nakon sankcija nastavile dobivati milijune iz proračuna?

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Istraživanje Detektora pokazuje kako su poslovi institucija s državne i entitetske razine, koje su ranije u velikoj mjeri dobivale tvrtke sankcionirane od bivše američke administracije zbog veza s obitelji Dodik, nakon uvođenja sankcija počeli prelaziti na nekoliko banjalučkih tvrtki povezanih bivšim zaposlenicima i ljudima iz istog poslovnog kruga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Američko Ministarstvo financija u lipnju 2024. sankcioniralo je sedam IT i drugih tvrtki za koje je navelo kako je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, koristio svoj položaj kako bi ugovore Vlade Republike Srpske usmjeravao prema mreži privatnih kompanija koje su, prema tvrdnjama američkih vlasti, nadzirali on i njegov sin Igor.

„Iako Igor kontrolira mnoge tvrtke u ovoj mreži, on prikriva svoju osobnu povezanost s kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore“, navedeno je tada u obrazloženju američkih sankcija.

Nakon sankcija činilo se da bi mogla završiti dotadašnja dominacija tvrtki iz grupacije Infinity International na javnim natječajima. Međutim, bivši zaposlenici te grupacije počeli su osnivati nove kompanije.

Bivši radnici Prointera u novim tvrtkama

Invictus, novu tvrtku koju je registrirao Bojan Vujić, bivši predsjednik Uprave grupacije Infinity, poslužio je za prelazak dijela zaposlenika u nove kompanije, pokazuju sudski dokumenti i podaci specijaliziranih poslovnih društvenih mreža koje je analizirao Detektor.

Prema podacima poslovne mreže LinkedIn, najmanje 11 zaposlenika Invictusa prethodno je radilo u banjalučkom Prointeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim Invictusa, Vujić je osnivač i tvrtki KNCG i Fusion. Na te dvije kompanije, osnovane 2024. godine, tijekom 2025. prenesena je sva imovina te prava i obveze banjalučkog Prointera.

KNCG ima kapital veći od sedam milijuna KM, a Fusion oko 210.000 KM, no prema podacima Detektora nijedna od tih tvrtki ne sudjeluje na javnim natječajima.

Radnici koji su iz Prointera prešli u Invictus nastavili su potom raditi u dvije banjalučke kompanije – Tehnotimu i Elevatebitsu.

Tehnotim u kratkom razdoblju do ugovora vrijednih više od 10 milijuna KM

Tehnotim je osnovan u rujnu 2024. godine, a od tada je potpisao ugovore ukupne vrijednosti veće od deset milijuna KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osnivač i direktor kompanije Vlajko Topić nije pristao razgovarati s novinarima Detektora.

Tehnotim je s Glavnim tajništvom Vlade Republike Srpske, kao jedini ponuditelj, potpisao ugovor vrijedan 1,3 milijuna KM za održavanje podatkovnog centra.

Ugovore za održavanje istog podatkovnog centra ranije je, također kao jedini ponuditelj na natječajima, dobivao Prointer ITSS iz Banje Luke.

Novinari Detektora na adresi navedenoj kao sjedište Tehnotima pronašli su kompaniju Virtuo, koja pruža usluge registracije drugih tvrtki i zaprimanja njihove pošte.

Prema popisu kompanija, najmanje 180 drugih poslovnih subjekata dijeli istu adresu s Tehnotimom.

Iz Virtua su naveli kako novinarima ne mogu dati pojedinosti o Tehnotimu niti njegovoj drugoj adresi, pojašnjavajući kako na registriranu adresu stiže pošta koju potom prosljeđuju tvrtkama.

Elevatebits za manje od dvije godine do više od 10 milijuna KM ugovora

Elevatebits je osnovan znatno ranije, ali do 2025. godine nije sudjelovao na javnim natječajima. Njegovi su predavači godinama provodili edukacije informatičara i radili s mladima.

U ožujku 2025. tvrtka je dobila natječaj vrijedan 1,1 milijun KM za održavanje jedinstvenog informacijskog sustava za registraciju poslovnih subjekata u Republici Srpskoj.

Za manje od dvije godine Elevatebits je potpisao ugovore ukupne vrijednosti veće od deset milijuna KM.

Šume Republike Srpske dodijelile su konzorciju u kojem sudjeluje Elevatebits ugovor vrijedan šest milijuna KM za održavanje informacijskog sustava.

Iz te kompanije nisu odgovorili na upit Detektora za komentar.

ESSCOM: Nemamo nikakvu povezanost s Infinityjem

Jedini odgovor na upite Detektora stigao je iz kompanije ESSCOM.

Iako je osnovana još 2017. godine, većinu ugovora s javnim poduzećima i institucijama ESSCOM je potpisao nakon što je banjalučki Prointer stavljen na američku listu sankcija.

Iz kompanije navode kako se njihov razvoj odvijao postupno.

„Krenuli smo od manjih projekata, a kako smo tijekom godina stjecali iskustvo, reference i razvijali tim, tako smo postajali sposobni odgovoriti i na složenije i tehnički zahtjevnije projekte“, naveli su iz ESSCOM-a.

Ističu kako nemaju nikakvu poslovnu, vlasničku niti drugu povezanost s grupacijom Infinity i njezinim kompanijama.

„Javne nabave čine samo dio poslovanja ESSCOM-a, dok značajan dio prihoda kompanije i dalje čine poslovi s gospodarskim društvima iz Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i s regionalnim kompanijama“, naveli su.

Tvrtke koje ranije nisu imale javne ugovore počele dobivati poslove

Detektor je analizirao i poslovanje kompanije Vela Consulting.

Srđan Praštalo 2016. godine kupio je softversku tvrtku Datamatics za jedan euro te ju preimenovao prvo u Business Consulting Group, a potom u Vela Consulting.

Prema podacima Detektora, kompanija sve do 2024. godine nije sklopila nijedan ugovor s javnim institucijama ili poduzećima.

Krajem 2024. počela je dobivati poslove vrijedne stotine tisuća maraka.

Praštalo, kojega se smatralo jednom od ključnih osoba u radu televizije UNA, nedugo prije toga vlasništvo je prenio na Jovanu Praštalo.

Bio je direktor i kompanije Tesla Quantum Core, koju je osnovala Vela Consulting.

Za manje od dvije godine Tesla Quantum Core potpisala je ugovore ukupne vrijednosti oko pet milijuna KM.

Najvrjedniji pojedinačni ugovor, vrijedan 850.000 KM, sklopljen je s Elektroprivredom Republike Srpske za nabavu integriranog sustava za upravljanje dokumentima.

Iz tih kompanija nisu odgovorili na upite Detektora.

Baza od 1.495 ugovora vrijednih 414 milijuna KM

Detektor je uz istraživanje objavio i bazu s ukupno 1.495 ugovora koje su potpisale kompanije koje su bile pod američkim sankcijama, kao i tvrtke koje su kasnije preuzele poslove sankcioniranih kompanija.

Ukupna vrijednost ugovora obuhvaćenih bazom iznosi oko 414 milijuna KM.

Vezani članci