Kako je najtraženiji ruski špijun ušao u BiH i zašto je izručen Poljskoj?

U studenome 2024. mirni gradić na sjeveru Bosne i Hercegovine, nadomak granice s Hrvatskom, obasjale su policijske rotacije.

Specijalna policija ušla je na drugi kat obiteljske kuće u Bosanskoj Krupi i uhitila gosta koji je odsjedao sam.

Ispostavilo se da je riječ o jednom od najtraženijih europskih bjegunaca, ruskom državljaninu Aleksandru Bezrukavnyom. Njegovo uhićenje vlasti Poljske okarakterizirale su kao ozbiljan udar na rusku mrežu sabotaža u Europi.

Za njim je, po nalogu Poljske, bila raspisana Interpolova tjeralica. Sumnjiči se da je po nalogu ruskih obavještajnih službi organizirao pripreme za sabotaže, što je podrazumijevalo slanje međunarodnih paketa sa skrivenim eksplozivom na adrese u SAD-u i Kanadi.

Nekoliko mjeseci nakon uhićenja, sud u BiH odobrio je izručenje Bezrukavnyog Poljskoj. Na njegov značaj i težinu optužbi upućuje i činjenica da je po njega u BiH poslan vojni zrakoplov.

Detektor je rekonstruirao njegove aktivnosti u BiH i otkrio da su u međuvremenu bh. vlasti protiv ovako visoko rangiranog operativca pokrenule istragu za krivotvorenje dokumenata, propuštajući pritom utvrditi okolnosti pod kojima je najmanje dvaput ilegalno prelazio granicu i ispitati njegove aktivnosti u državi.

Kroz razgovore s osobama koje su s njim bile u kontaktu, izvorima upućenima u slučaj i uvidom u dostupnu dokumentaciju, Detektor donosi do sada nepoznate detalje o Bezrukavnyog i njegovu boravku u BiH.

„Potpuno se normalno, kao svaki gost, ponašao (…) cijelo je vrijeme provodio u stanu, mislim da čak nigdje nije ni izlazio“, ispričala je za Detektor vlasnica smještaja koji je Bezrukavnyi unajmio u BiH.

Pred sudom u Sarajevu, Aleksandar Bezrukavnyi (44) za sebe je naveo da je nezaposleni kuhar iz ruskog Rostova na Donu i da nije služio vojsku.

Oženjen je manekenkom Natalijom Bezrukavnyom, podrijetlom iz Dagestana, s kojom ima dvoje maloljetne djece.

Uvidom u opsežnu sudsku dokumentaciju, koja je postala dostupna po okončanju njegova izručenja u veljači 2025. i sadrži stotine stranica, vidi se da je policija u Bosanskoj Krupi u trenutku uhićenja od Bezrukavog oduzela boravišnu dozvolu za Španjolsku, dva mobilna telefona iPhone, četiri kabela za punjenje, 1.300 eura u novčanicama od po 100 eura te zapakiranu SIM-karticu „Vodafonea“.

Policajci koji su mu stavili lisice u zapisniku su naveli da je bio dobrog psihičkog stanja, bez vidljivih ozljeda. On je odbio potpisati zapisnik.

U potjernici Poljske, koja je sastavni dio sudskog spisa o izručenju iz BiH, navodi se da se Bezrukavnyog sumnjiči da je od nepoznatog datuma do sredine kolovoza 2024., kao dio skupine u Poljskoj koja je djelovala po nalogu ruske obavještajne službe, pripremao sabotaže zasnovane na slanju paketa u SAD i Kanadu, o čemu su već izvijestili međunarodni mediji.

Sumnjiči se da je s drugima, među kojima su neki ukrajinski državljani, kupovao odjeću i obuću koju je slao brzom poštom DHL, kako bi testirao kanale za slanje eksploziva.

Kako je za Detektor objasnio tužitelj Okružnog tužiteljstva u Varšavi Artur Kaznowski, ta institucija istražuje sabotaže koje uključuju slanje kurirskih paketa s kamufliranim napravama što su se zapalile tijekom transporta, izazivši požare u kontejnerima na aerodromima u Leipzigu i Birminghamu.

„Drugi dio ove istrage odnosi se na pripreme za slanje takvih paketa u SAD i Kanadu. Aleksandar B. osumnjičen je za ovo djelo. Njegove aktivnosti povezuju se s radom za sadašnju rusku obavještajnu službu protiv Republike Poljske“, naveo je Kaznowski u pisanom odgovoru, pohvalivši suradnju s vlastima u BiH.

Dodao je i da su, uz Bezrukavnyog, u ovom slučaju pritvorene četiri osobe ukrajinske nacionalnosti.

Kako je britanski Guardian otkrio u svibnju 2025., Bezrukavnyi je dosta vremena proveo u ukrajinskome Harkivu, gdje se primirio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Nakon što je 2024. stigao u Varšavu, okružio se ukrajinskim prijateljima i poznanicima.

Detektor je otkrio da je tijekom boravka u ekstradicijskom pritvoru u BiH Bezrukavnyog posjećivalo Veleposlanstvo Rusije u Sarajevu.

Prema dokumentaciji, u nekoliko ga je navrata posjetio drugi tajnik Veleposlanstva Oleg Kudrjavcev, koji je bio prisutan i na jednom od ročišta, sjedeći iza njega. Za Detektor je potvrđeno da je uobičajena praksa da tijekom postupaka protiv stranih državljana ročištima prisustvuje i predstavnik veleposlanstva matične zemlje.

Na jednom od ročišta Bezrukavi je pročitao pismo na ruskom jeziku koje je trebalo poslužiti kao argument zašto BiH ne bi trebala odobriti njegovo izručenje Poljskoj. U pismu se navodi da je riječ o političkom slučaju, proizašlom iz narušenih diplomatskih odnosa Poljske i Rusije nakon invazije 2022.

Nakon čitanja pisma, Bezrukavnyi se okrenuo prema ruskom diplomatu tražeći odobravanje.

Zahtjev za posjete ruskog diplomata Bezrukavom potpisao je konzul Veleposlanstva Anton Sokolov, kojeg je nakon invazije Rusije na Ukrajinu protjerala Hrvatska, kroz koju je Bezrukavi također prolazio na svom europskom putu. Posljednji posjet Kudrjavceva zabilježen je 12. veljače 2025., dan prije izručenja ruskog bjegunca Poljskoj.

Kako su mediji ranije pisali, Rusija je nakon uhićenja raspisala tjeralicu za Bezrukavnyim i zatražila njegovo izručenje BiH. Prema sudskim dokumentima, Moskva je 12. prosinca uputila bh. pravosuđu zahtjev za izručenje, gotovo mjesec dana nakon uhićenja. Kako je za Detektor priopćilo Ministarstvo pravde BiH, djela za koja ga je Rusija teretila bila su posjedovanje narkotika i oružja.

Bezrukavnyi se na ročištima izjasnio da želi biti izručen iz BiH u Rusiju.

Njegova supruga Natalija Bezrukavnya, koja i dalje živi u Rusiji, vodi aktivan profil na platformi Telegram, otkrio je Detektor. Često dijeli fotografije sa zabava i putovanja u Tursku i Egipat.

Ima i druge aktivne profile na društvenim mrežama, a Detektor je njihovom pretragom pronašao i do sada neobjavljene fotografije Bezrukavnyog s obiteljskih odmora.

Prije uhićenja, Bezrukavnyi je u BiH boravio dvaput.

Prvi put ušao je u BiH u veljači 2024. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom turistički je razgledao grad, doznaje Detektor iz obavještajnih izvora u BiH. Plan je potom podrazumijevao ilegalan prelazak granice s Hrvatskom.

Detektor je iz europskih sigurnosnih krugova doznao da ga je ondje čekao prijatelj, ukrajinski državljanin, s kojim je rezervirao smještaj u privatnom apartmanu na jednu noć u Zagrebu.

Kako je Detektoru rečeno, taj je prijatelj koristio više lažnih identiteta.

Iz sudske dokumentacije vidi se da je Bezrukavnyi potom otišao u Španjolsku, gdje je, prema medijskim navodima, sklopio brak kojim je osigurao boravišnu dozvolu u EU, a nakon toga u Poljsku.

U BiH je ponovno ušao sredinom studenoga 2024., ilegalno iz Hrvatske, nakon tri mjeseca skrivanja po državama EU.

Za institucije BiH, međutim, on je sve vrijeme figurirao kao da je u BiH.

Detektor je doznao da lokalne sigurnosne službe nisu detektirale njegove namjere niti ilegalni izlazak iz zemlje prvi put, niti su provjeravale zašto službeno nije napustio BiH nakon isteka tri mjeseca, koliko ruski državljani mogu ostati bez vize.

S obzirom na to da je u BiH ušao u veljači 2024., u svibnju je trebao službeno napustiti zemlju. Do toga nije došlo jer je već bio u EU.

Kako je navedeno u pisanom odgovoru Službe za poslove sa strancima, ta je institucija 15. studenoga 2024. prekontrolirala Bezrukavnyog i tada utvrdila da boravi nakon isteka razdoblja prava na bezvizni boravak.

U istom odgovoru stoji i da ne raspolažu informacijom je li kontaktirao s nekim u BiH.

Detektor je otkrio da je prilikom oba dolaska u BiH koristio isti smještaj u Bosanskoj Krupi.

Vlasnica smještaja Sabina Bešić Lips, koja živi u Njemačkoj, u prvom razgovoru za medije nakon uhićenja potvrdila je da je rezervacija stigla preko aplikacije Booking te da su ga primili njezini roditelji.

„Bilo im je čudno što je strani državljanin došao pješice. Većinom nam gosti dolaze motorima. On je došao pješice, ali pomislili su da je možda neki stranac s nekim našim iz Krupe pa ga je netko samo ostavio da prespava“, rekla je Bešić u telefonskom razgovoru za Detektor.

Objasnila je da prije toga nisu imali turiste iz Rusije te da su nakon svega odbili jednu rezervaciju ruskih državljana koja je stigla 2025., bojeći se za svoju sigurnost.

Tijekom intervjua više je puta ponovila da se gost ponašao uobičajeno i da nitko nije primijetio ništa sumnjivo.

Prilikom prvog boravka, Bešićin otac i brat, želeći zaraditi dodatni novac, odradili su uslugu prijevoza Bezrukavnyog do šume u Ivanjskoj, na samoj granici s Hrvatskom, popularnoj migrantskoj ruti.

„Brat mi je tada rekao da je on samo htio taksi i platio mu da ga odveze, ali brat nije znao što i kako“, objasnila je Bešić.

Drugi put, prema riječima Bešićeve, rezerviran je smještaj za dvije osobe iako je Bezrukavnyi došao sam.

Tada su razmijenjene i poruke na engleskom jeziku preko WhatsAppa, u kojima je vlasnici smještaja 14. studenoga 2024. u 11:25 najavljeno da Bezrukavnyi stiže za pola sata, a ne nakon 14 sati, kada pravila smještaja dopuštaju ulazak u sobu.

Dan kasnije stigla je policija.

„Moji roditelji sjedili su u svom stanu na prvom katu i odjednom je cijela kuća bila osvijetljena. Policija ili neka specijalna postrojba uperila je svjetla u kuću pa je moj otac izašao na balkon. Rekli su mu da šuti i otvori vrata, što je učinio. Nisu znali o čemu je riječ niti su shvatili da traže njega. Kod nas su ga uhitili i pretražili cijelu kuću“, ispričala je Bešić.

Dodala je da je policija pretražila i imanje oko kuće te da su s njom obavili videopoziv u kojem su je ispitali o okolnostima boravka Bezrukavnyog.

Iz Kantonalnog tužiteljstva Unsko-sanske županije za Detektor je u pisanoj izjavi navedeno da je 22. rujna 2025. donesena naredba da se neće voditi istraga protiv Bezrukavnjog zbog krivotvorenja isprave jer je „očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo“.

Bešić je za Detektor rekla da su ona i njezina obitelj do sada odbijali govoriti za medije jer su se bojali za svoju sigurnost.

Broj koji je podijelila s Detektorom, a kojim je komunicirala dolazak Bezrukavnyog drugi put, ima ukrajinski pozivni i još je aktivan. Nije poznato nalazi li se na teritoriju BiH.

Kako je Detektor doznao iz europskih sigurnosnih krugova, taj je broj korišten i prilikom rezervacije smještaja u Zagrebu.

Detektor je putem Telegrama poslao poruku s pitanjima o Bezrukavnyom na taj broj. U odgovoru je negirano poznanstvo s njim.

Na poziv se javio muški glas koji je prekinuo vezu čim je čuo da ga kontaktiraju novinari.

Detektor je utvrdio da je broj do 6. ožujka 2022. na Telegramu bio registriran kao „FromSibirwithlove“, a potom kao „Alexey_exchange“.

Broj je član nekoliko Telegram grupa, među kojima su skupine ukrajinskih ljubitelja automobila marke Nissan te grupa za kriptovalute.

Tadašnji državni tužitelj BiH Dubravko Čampara, koji je radio na ekstradicijskom slučaju, rekao je za Detektor da Tužiteljstvo nema podatke o tome što je sve Bezrukavi radio u BiH.

„On je saslušan kod nas. Rekao je da je bio u BiH, da je pobjegao iz Europe i Rusije, da je došao ovamo sakriti se jer mu je najjednostavnije i najjeftinije. Nikada nije dao nikakve podatke niti je što priznao ili želio surađivati“, objasnio je Čampara, koji je u međuvremenu podnio ostavku nakon što je Državno tužiteljstvo protiv njega pokrenulo predistražne radnje koje nisu povezane sa slučajem Bezrukavnyog.

Priznao je da je potencijalno bilo osnove za procesuiranje Bezrukavnyog zbog krijumčarenja, ali je, s obzirom na to da ga je Poljska tražila za teško kazneno djelo, prioritet bio proces izručenja, a ne zadržavanje ruskog bjegunca u BiH.

„Ne vjerujem da bi to odgovaralo ni Poljacima jer im se izrazito žurilo, ali ni Rusima koji su odjednom raspisali tjeralicu kako bi zaustavili izručenje Poljskoj“, dodao je Čampara.

Tužitelj Okružnog tužiteljstva u Varšavi Artur Kaznowski rekao je za Detektor i da vlasti te zemlje nemaju saznanja da je Bezrukavi počinio ili planirao počiniti bilo kakva kaznena djela u BiH.

Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza objasnio je za Detektor da se nije čuo ni s Poljacima ni s Rusima, ali da ne bi odobrio izručenje Bezrukavnyog Poljskoj da je sud smatrao kako je počinio kazneno djelo u BiH.

Bunoza u svojoj izjavi nije uzeo u obzir dva ilegalna prelaska državne granice zabranjena Zakonom o graničnoj kontroli BiH, kao ni navode Poljske o opasnim namjerama Bezrukavnyog i radu za rusku službu.

„Nama je Sud BiH dozvolio i za Rusiju i za Poljsku i rekao: ‘Postupite po zakonu’“, rekao je Bunoza, koji je svojim potpisom potvrdio izručenje ruskog bjegunca Poljskoj.

Ministar nije želio odgovarati na dodatna pitanja o ovom slučaju.

Profesor međunarodnih odnosa iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da bi bilo zdravorazumski da su nadležni u BiH bili svjesni boravka Bezrukavnyog u državi i pratili njegovo kretanje.

„Posebno ako imate osobu za koju postoje jasne indicije i informacije koje je čine sigurnosno interesantnom“, rekao je u pisanom odgovoru za Detektor, dodajući da ne može sa sigurnošću reći jesu li institucije tako postupile.

Na pitanje za koja kaznena djela je BiH mogla pokrenuti istragu u ovom slučaju, Huskić smatra da je riječ o ilegalnom prelasku granice, posjedovanju krivotvorenih dokumenata te potencijalno špijunaži.

„Bez želje da ikoga oslobađam odgovornosti, moguće je da se u ovom slučaju provodilo praćenje u suradnji sa zapadnim obavještajnim agencijama, a da su informacije dostupne vrlo uskom krugu ljudi, zbog specifične situacije u BiH, gdje ruski agenti i njihovi pobornici sjede u najvišim organima vlasti ili rukovode državnim agencijama za provedbu zakona“, ocijenio je Huskić.

U odgovoru poljskog tužiteljstva za Detektor navodi se da je istraga protiv skupine osumnjičene za sabotaže pokrenuta 5. kolovoza 2024., na temelju informacija državne sigurnosne agencije.

Prvo uhićenje dogodilo se dan poslije, a u sljedećim mjesecima uslijedilo ih je još nekoliko.

U međuvremenu se, u suradnji s europskim sigurnosnim agencijama, radi na identifikaciji svih uključenih u plan.

Tužiteljstvo je navelo i da za kazneno djelo za koje se osumnjičeni terete prijeti i kazna doživotnog zatvora.

Kako su u rujnu otkrili novinari poljske Gazete Wyborcze, Rusija je tražila izručenje Bezrukavog i od Varšave.

Vlasti te zemlje, kao i BiH, odbile su zahtjev Moskve.