Brzorastući izvor solarne enrgije je prisutan proteklih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini. Obzirom da su obnovljivi izvori energije postali pristupačniji više nego ikad, samim tim je dovelo i do eksponencijalnog povećanja solarne energije. Prema podacima Agencije za statitiku BiH najvuću ekspanziju naša zemlja je doživjela 2022. godine, kada se uvezlo 45.588.795, 69 maraka vrijednosti panela, ukupne mase 4.384.363 kg. Prva solarna elektrana koja je ujedno i pionirski projekt u BiH, otvorena je u ožujku 2012. godine u Kalesiji, snage 120 kilovata, a solarni paneli se nalaze na 1.200 metara kvadratnih.
Iako solarni paneli sigurno proizvode električnu energiju bez ikakvih emisija u vazduh, kao i svaki izvor energije, postoji otpad koji se mora pravilno reciklirati. Rastom tržišta solarnih fotonaponskih (PV), raste i količina panela na kraju životnog vijeka. Ali nedostaje specijalistička infrastruktura za njihovo odlaganje i recikliranje.
Životni vijek solarnih panela je od 20 do 30 godina. Tri zemlje s najvećim akumuliranim otpadom od PV panela predviđa se da će biti Kina, Njemačka i Japan do 2030. godine, analiza je Sendžane Muslić iz Gospodarske komore te Jasmine Džaferović iz Elektroprivrede BiH.
Reciklaža solarnih panela osim što će smanjiti uticaj na okoliš, pruža i veliki značaj što se tiče same ekonomske koristi. Ponovnim korištenjem materijala poput silicija, aluminija, srebra i bakra iz starih panela, proizvođači će smanjiti troškove nabavke sirovine. To sve može utjecati i na povoljnije cijene za krajnje korisnike.
Reciklaža pomaže u smanjenju eksplotacije prirodnih resursa, što može ublažiti dodatni pritisak i smanjiti ekološki otisak proizvodnje solarnih panela. Ulaganje u unapređenje reciklažnih tehnologija za solarne panele otvara nov ekonomska tržišta i stavara radna mjesta u industriji reciklaže, dodatno podstiči ekonomski rast i održivi razvoj.
Prema navodima IRENA, postoji nekoliko scenarija ranog gubitka kao što su:
Scenarij standardnog gubitka: prilikom starenja panela, njihova energetska proizvodnja opada, na kraju pada do ispod praga održivog korištenja. Na kraju životnog vijeka u ovom sceriju uključuje dekomisiju i odlaganje panela, sa fokusom na reciklažu sve u cilju da bi se povratili vrijedni dijelovi poput silicija i srebra, sve u svrhu zaštite okoliša. Sustavi za reciklažu i upravljanje otpadom igraju ključnu ulogu u upravljanju iskorištenim panelima, fokusirajući se na povrat osnovnih materijala i smanjenje ekološkog rizika.
Scenarij ranog gubitka: Ovaj scenarij se bavi smanjenjem efikasnosti prije nego što paneli dostignu predviđeni životni vijek, klasificiranih u tri faze „novorođenih“, „srednjeg vijeka“, i „trošenja“.
Prva faza se javlja obično unutar prve četiri godine, a vrlo često u prvoj godini nakon instalacije;
Druga faza se javlja između pete i jedanaeste godine;
Treća faza počinje od dvanaeste godine pa nadalje, sve do predviđenog kraja životnog vijeka do 30. godine.
Svi preuranjeni otkazi mogu dovesti do povećanje proizvodnje otpada i predstavlja jedan od ključnih problema u upravljanju otpadom.
Oba scenarija nagovještavaju opadanje efikasnosti panela tijekom vremena, s minimalnim operativnim životnim vijekom od 25-30 godina. Zbog dugog životnog vijeka nije postojala do sada tolika zabrinutost.
Solarni paneli sadrže toksične metale poput olova, koji mogu oštetiti nervni sustav, kao i kadmij, poznat kao vrlo toksičan i kancerogen. Ispiranjem iz deponija e-otpada mogu značajno utjecati na zagađenje okoliša i predstavljaju veliku prijetnju ljudskom zdravlju.
Europska unija, u srpnju 2012. godine službeno je izvršila izmjenu direktive o otpadu električne i ekekronske opreme (WEEE), dodajući PV komponente kao otpadne elektronske uređaje, koji će biti uključeni u deset kategorija WEEE. Solani PV bit će dio sustava za upravljanja elektronskim otpadom i moraju biti prikupljeni i reciklirani.
U Bosni i Hercegovini (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) postoje određene smjernice i regulative koje se odnose na upravljanje otpadom, uključujući i elektronski otpad, što može obuhvatiti i solarne panele na kraju njihovog životnog ciklusa. Obzirom na navedenu ekspanziju BiH (Federacija BiH, RS i Brčko distrikt) bi trebala usvojiti konkretne konkretne zakone i regulative koje se odnose na reciklažu solarnih panela, uspostava suradnje s međunarodnim organizacijama po ovom pitanju, kako bi mogli pratiti i implementirati najbolje prakse iz EU, pružiti podršku daljim istraživanjima i inovacijama, podizanje javne svijesti, obavezivanje proizvođača na ekološku odgovornost i dr.
Održivo upravljanje panelima na kraju životnog vijeka je novonastalo područje koje zahteva dalja istraživanja i razvoj.
Vezani članci