Integracija obnovljivih izvora postaje noćna mora za mrežu

Prošlogodišnji kaskadni raspad elektroenergetskog sustava u jugoistočnom dijelu kontinentalne Europe, koji je izazvao nestanak struje u Bosni i Hercegovini, Albaniji te dijelovima Crne Gore i Hrvatske, pokazao je svu krhkost regionalnih elektrodistributivnih mreža. Analize Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) potvrđuju da je incident iz lipnja 2024. započeo prekidima na nekoliko ključnih dalekovoda. Ti prekidi pokrenuli su lančanu reakciju u prijenosnom sustavu i izazvali nagle padove napona na više lokacija.

U izvješću Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini (NOSBiH), koji upravlja elektroenergetskim sustavom BiH, navedeno je da je minimalna satna potrošnja od 246 MWh uzrokovala pad elektroenergetskog sustava BiH.

Sustav je praktično bio podvrgnut testu koji je ogolio njegove najdublje slabosti: zastarjelu infrastrukturu, neispunjene planove i kroničnu neodgovornost onih koji su bili zaduženi spriječiti ovakav scenarij, piše Naratorium.ba.

Integriranje energije iz velikog broja obnovljivih izvora stvara brze oscilacije u proizvodnji i odstupanja u kontrolnoj oblasti BiH, što povećava potrebu za balansnim uslugama i troškovima balansiranja, kazao je Bojan Rebić, rukovoditelj Sektora za upravljanje elektroenergetskim sustavom u realnom vremenu za portal Energetika.ba.

Pored varijabilnosti proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana, zbog čega su potrebne balansne usluge, postoji još nekoliko faktora koji doprinose neusklađenosti novih energetskih postrojenja sa zastarjelom distributivnom mrežom. Prije svega, stari distributivni sustavi projektirani su za centralizirana velika postrojenja poput termo i hidroelektrana. Danas brojni mali i srednji proizvođači priključeni na distribuciju uvode dvosmjerni protok energije koji izaziva probleme s naponom. Decentralizacija proizvodnje znači raštrkanost izvora energije, što zahtijeva prilagođenu mrežu. Nedostatak kapaciteta za skladištenje energije (baterije i crpne hidroelektrane), koji bi ublažili fluktuacije, dodatno pogoršava situaciju.

Integracija solarnih i vjetroelektrana

NOSBiH svakodnevno nabavlja i koristi vlastite i prekogranične rezerve iz susjednih zemalja kako bi pokrio deficit ili suficit energije, naveo je Rebić i dodao da je kvaliteta regulacije ranije bila dobra, ali je tijekom 2024. i početkom 2025. došlo do pogoršanja. I predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave (CIGRE), Zijad Bajramović, nedavno je potvrdio da na preopterećenje mreže utječe rast broja obnovljivih izvora energije koji uzrokuju zagušenja u prijenosnim i distributivnim sustavima.

"Mi govorimo o integraciji velikih solarnih i vjetroelektrana, a nemamo niti jedan izgrađen baterijski sustav za skladištenje električne energije. Treba raditi na sprečavanju zagušenja mreže, na jačanju interkonekcija sa sustavima susjednih zemalja, postoje dijelovi prijenosne mreže koji su stalno pod povišenim naponom što ubrzano degradira mrežu i ubrzava njezino starenje. Postoje studije koje to pokazuju, ali kad dođe do realizacije sve ide tromo. Čeka se uvijek neka katastrofa da bi se reagiralo. Slučaj pada mreže iz 2024. tipičan je primjer, jedan svojevrsni test koji je pokazao kako izgleda ranjiv sustav koji se ne modernizira i ne održava u skladu s planovima", naveo je za Naratorium stručnjak za energetiku, inženjer Almir Muhamedbegović.

Bajramović je naglasio i potrebu izgradnje novih 110 kV trafostanica te dovršetak započetog prelaska na 20 kV napon. Procjenjuje da je do 2030. u elektrodistributivne sustave u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM. No, dio stručnjaka smatra da su procjene preniske.

"Mislim da se radi o vrlo konzervativnoj procjeni ako se mislilo na ulaganja do 2030. za cijeli elektrodistributivni sustav u državi. Smatram da bi iznos trebao biti višestruko veći. Što se tiče prijenosne mreže, samo je Elektroprenos BiH u 2025. planirao ulaganja od 555 milijuna KM. Problem je što je realizacija tih planova vrlo slaba. U 2024. od planiranih skoro 460 milijuna realizirano je samo 48 milijuna KM. Svi ti indikativni planovi razvoja ostaju mrtvo slovo na papiru i nitko u upravama ne odgovara za njihovo neprovođenje. Postoje planovi razvoja elektrodistributivnih mreža koje svake godine FERK-u podnose dva federalna elektroprivredna poduzeća. Postavlja se pitanje čemu služe planovi koji se ne poštuju i koji se minimalno realiziraju", dodaje Muhamedbegović.

Obveza razdvajanja operatora distribucije električne energije

Osim nepoštovanja razvojnih planova, BiH ne izvršava ni obveze iz europske Direktive 2009/72/EC koja nalaže pravno i funkcionalno razdvajanje operatora distribucije električne energije od proizvodnje i opskrbe. Zbog kršenja obveza Energetska zajednica pokrenula je postupak protiv BiH.

"U Federaciji BiH dinamički akcijski planovi usvojeni su u kolovozu 2023. s rokom provedbe od dvije godine, no tijekom izvještajnog razdoblja nije postignut nikakav napredak. Funkcionalno razdvajanje u RS-u također nije napredovalo, trenutne odgovornosti operatora nisu usklađene s EU Direktivom 2019/944", izjavila je za Naratorium Marie-Therese Richter-Kuhnert, šefica pravne jedinice Sekretarijata Energetske zajednice.

Kako nepravilnosti i dalje nisu otklonjene, EZ može pokrenuti postupak prema članku 92. Ugovora o Energetskoj zajednici, što bi moglo dovesti do sankcija.

Kršenje zakona o električnoj energiji

Zakoni o električnoj energiji usvojeni 2021. u RS-u i 2023. u FBiH propisuju razdvajanje djelatnosti u elektrodistributivnim kompanijama. U Federaciji BiH krajnji rok bio je 17. kolovoza 2025. Iako su angažirani konzultanti (PwC) i radi se na posebnom zakonu, razdvajanje nije provedeno. Time se ograničava tržišno natjecanje i krše pravila Energetske zajednice.

"Ovo je još jedan dokaz da vlasti ne rade ništa na implementaciji potpisanih obveza. To znači da su neodgovorni, lijeni i nesposobni, ali i da namjerno ne rade svoj posao", ocjenjuje Muhamedbegović.

Podsjetio je i na logiku stranačkog upravljanja energetskim poduzećima:

"Dok god političke stranke postavljaju poslušne i nesposobne kadrove, elektroenergetika neće napredovati. Struka je zamijenjena partijskom poslušnošću."

Sustav na rubu pucanja

Neprovođenje zakona, loša ulaganja i ignoriranje problema mogli bi BiH dovesti u novu energetsku krizu. Bajramović je u izjavi za Fenu spomenuo mogućnost povećanja mrežarine kao jednog od načina financiranja modernizacije infrastrukture.

"Kad godinama ne investirate prema planovima, problemi se gomilaju do točke pucanja. Ako želimo integrirati obnovljive izvore, distributivne mreže moraju biti modernizirane i ojačane za takav rast. U suprotnom, integracija obnovljivih izvora postat će noćna mora operatorima. A možda je taj trenutak već stigao", upozorava Muhamedbegović.

Bez hitne modernizacije mreže, dosljednog provođenja zakona i strateškog planiranja, BiH riskira da novi nestanak struje postane tek pitanje vremena. Uz teške financijske probleme elektroprivreda o kojima smo već pisali, zapuštene mreže dovode sustav na rub pucanja. Posljedice neodgovornosti, kao i uvijek, najviše će osjetiti građani.