Europski ombudsman otvorio je postupak u vezi s načinom na koji je Europska investicijska banka postupala po pritužbi koja se odnosi na vjetroelektranu Poklečani u Bosni i Hercegovini, projekt koji je dobio financijsku potporu EIB-a.
U dopisu upućenom predsjednici EIB-a Nadiji Calviño, europska ombudsmanica Teresa Anjinho zatražila je pisano očitovanje banke, ali i opsežnu dokumentaciju o tome kako je projekt odobren, koje su okolišne i socijalne provjere provedene te je li javnosti pravodobno omogućeno da vidi ključne okolišne informacije.
Pritužba se odnosi na EIB-ovo sufinanciranje vjetroelektrane Poklečani. Podnositeljica pritužbe tvrdi da projekt nije usklađen s okolišnim pravom Europske unije, Aarhuškom konvencijom i okolišnim i socijalnim standardima EIB-a. Također smatra da izvješće EIB-ova Mehanizma za pritužbe nije bilo dovoljno objektivno, temeljito i transparentno.
Ombudsman od EIB-a traži pisani odgovor do 2. listopada 2026. godine. No, još prije toga, do 24. srpnja 2026. godine, EIB treba dostaviti dokumente koji se odnose na odobrenje projekta.
Među dokumentima koje ombudsman traži nalazi se odluka o financiranju od 6. veljače 2024., interna komunikacija EIB-a, bilješke i izvješća o praćenju poštovanja okolišnih i socijalnih uvjeta te dokumenti koji pokazuju kako je banka postupala prema nositelju projekta u vezi s obvezom objave takozvane screen-out odluke.
Nadalje, smatra potrebnim da njegov istražni tim pregleda relevantne dokumente i korespondenciju koji se odnose na EIB-ovo odobrenje projekta. To bi trebalo uključivati:
odluku o financiranju od 6. veljače 2024.
internu dokumentaciju EIB-a, kao što su razmjene, bilješke i izvješća koja se odnose na praćenje usklađenosti sa svim okolišnim i socijalnim uvjetima nametnutima odlukom o financiranju ovog projekta
dokumente, uključujući sve procjene, brifinge i bilješke, koji pokazuju kako je EIB postupao prema nositelju projekta u vezi s prijedlogom EIB-ova Mehanizma za pritužbe koji se odnosi na obvezu objave odluke o isključenju potrebe za procjenom utjecaja na okoliš, odnosno takozvane screen-out odluke
sve relevantne EIB-ove okolišne i socijalne politike i standarde, uključujući Okolišni i socijalni priručnik, koji su bili primjenjivi prije i do datuma odluke o financiranju od 6. veljače 2024.
sve procjene EIB-a o utjecaju presuda nadležnih nacionalnih sudova koje se odnose na urbanističku dozvolu za projekt – presudu Županijskog suda u Sarajevu broj 09 0 U 046147 24 U od 2. listopada 2024.
rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH broj 09 0 U 046147 24 Uvp
sve procjene EIB-a o utjecaju presuda nadležnih nacionalnih sudova koje se odnose na screen-out odluku.
Riječ je o odluci koja je važna jer pokazuje je li za projekt bila potrebna puna procjena utjecaja na okoliš ili ne. Upravo oko te odluke ombudsman postavlja jedno od ključnih pitanja: zašto je u dokumentaciji EIB-a navedeno da je odluka bila dostupna javnosti u kolovozu 2023., dok je EIB-ov Mehanizam za pritužbe kasnije utvrdio da konačna odluka zapravo nije bila objavljena.
EIB mora objasniti i je li pri potpisivanju ugovora o financiranju 8. svibnja 2025. uzeo u obzir činjenicu da je Aarhus centar u ožujku 2024. osporio screen-out odluku. Ombudsman dodatno pita je li nositelj projekta u međuvremenu objavio tu odluku, s obzirom na to da je EIB-ov Mehanizam za pritužbe od njega tražio da to učini do 12. kolovoza 2025. godine.
Ured Europskog ombudsmana pisao je EIB-u kako bi utvrdili okolnosti mogućeg kreditiranja.
Razumijemo da u vezi s ovim projektom još nije bilo isplate sredstava te da isplata ovisi o tome ima li nositelj projekta važeću dozvolu. Može li EIB potvrditi naše razumijevanje?
Kako EIB prati i osigurava poštovanje mjera ublažavanja utvrđenih u Okolišnom i socijalnom informacijskom listu te povezanih uvjeta sadržanih u odluci o financiranju i kasnijem ugovoru? Je li ispunjenje tih uvjeta nužno za isplatu kredita?
U Okolišnom i socijalnom informacijskom listu od 6. veljače 2024. navedeno je da je screen-out odluka bila dostupna javnosti u kolovozu 2023. godine. Međutim, u Zaključnom izvješću utvrđeno je da konačna screen-out odluka zapravo nije bila objavljena. Može li EIB objasniti tu nedosljednost?
Čini se da je Aarhus centar u ožujku 2024. osporio screen-out odluku iz kolovoza 2023., dakle nakon odobrenja odluke o financiranju. Ugovor o financiranju potpisan je 8. svibnja 2025.
Je li EIB uzeo u obzir informaciju o navedenom postupku prilikom potpisivanja predmetnog ugovora o financiranju?
EIB-ov Mehanizam za pritužbe u svom je Zaključnom izvješću zatražio od nositelja projekta da do 12. kolovoza 2025. objavi screen-out odluku, što je zahtjev prema Direktivi o procjeni utjecaja na okoliš⁵. Je li nositelj projekta u međuvremenu objavio screen-out odluku?
Posebno važan dio dopisa odnosi se na pitanje je li novac za projekt uopće isplaćen. Ombudsman navodi kako razumije da isplate još nije bilo te da ona ovisi o tome ima li nositelj projekta važeću dozvolu. Od EIB-a se traži da to službeno potvrdi.
Banka mora odgovoriti i na pitanje kako prati provedbu mjera zaštite okoliša i drugih uvjeta navedenih u okolišnoj i socijalnoj dokumentaciji projekta. Ombudsman posebno pita je li ispunjavanje tih uvjeta nužno za isplatu kredita.
Od EIB-a se traže i sve procjene utjecaja presuda domaćih sudova koje se odnose na urbanističku dozvolu za projekt. U dopisu se izričito spominju odluka Županijskog suda u Sarajevu od 2. listopada 2024. godine i rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH. Ombudsman traži i procjene koje se odnose na sudske odluke povezane sa screen-out odlukom.
Još jedno važno pitanje odnosi se na transparentnost. Ombudsman podsjeća da je EIB obvezan aktivno objavljivati okolišne informacije kojima raspolaže te da se sažeci investicijskih projekata trebaju objaviti najmanje tri tjedna prije nego što ih razmatra Upravni odbor banke.
U ovom slučaju, kako se navodi u dopisu, Okolišni i socijalni informacijski list objavljen je 7. veljače 2024., dakle dan nakon donošenja odluke o financiranju. Procjena kritičnih staništa iz rujna 2025. objavljena je tek 29. siječnja 2026. godine. Zbog toga ombudsman traži objašnjenje zašto ti dokumenti nisu bili dostupni ranije i zašto druge okolišne informacije nisu javno objavljene u skladu s pravilima transparentnosti EIB-a.
Ombudsman je najavio da će, nakon što istražni tim pregleda dokumente i pisani odgovor EIB-a, odlučiti hoće li biti potreban sastanak s predstavnicima banke.
Istodobno je dio navoda iz pritužbe ocijenjen nedopuštenim jer prethodno nisu bili izneseni u pritužbama EIB-u. Ombudsman također nije pronašao osnovu za otvaranje istrage o tvrdnjama koje se odnose na utjecaj na kulturnu baštinu i navodno nepotpun postupak izvlaštenja.
Postupak pred Europskim ombudsmanom ne znači da su nepravilnosti već utvrđene. Međutim, iz dopisa je jasno da EIB sada mora odgovoriti na niz konkretnih pitanja: je li novac isplaćen, jesu li dozvole valjane, zašto ključni okolišni dokumenti nisu ranije objavljeni, je li banka uzela u obzir sudske postupke i kako je nadzirala uvjete pod kojima je projekt dobio potporu.
Vezani članci