VIDEO  Iggy Drljo u Podcastu Hercegovina: Što se dogodilo s hercegovačkom stand-up scenom?

U novoj epizodi Podcasta Hercegovina gost je bio Igor Drljo Iggy, jedan od rijetkih hercegovačkih stand up komičara koji danas profesionalno živi od nastupa. 

Drljo, Hercegovac sa zagrebačkom adresom, u podcastu je objasnio kako mu siječanj ne djeluje depresivno, nego ga doživljava kao vrijeme odmora nakon intenzivnog prosinca, ali i kao razdoblje u kojem nastupi ipak postoje, uz uobičajeni „prazan hod“ prvih tjedana godine. U svom stilu zaključio je da depresija često ima puno prizemniji uzrok od kalendara: ljudi „skrše sve pare“ za blagdane, pa im siječanj postane težak.

Raspad hercegovačke stand up scene i zašto je to „luda odluka“

Jedna od glavnih tema bila je hercegovačka stand up scena koja je, prema Drljinim riječima, s vremenom osjetno oslabila. Prisjetio se vremena kada je u Mostaru postojala aktivnija ekipa, ali i objasnio kako se mnogi s vremenom povuku zbog posla, obiteljskih obaveza i činjenice da stand up teško ostaje „hobi“.

U toj priči izrekao je rečenicu koja se provukla kao lajtmotiv cijele epizode: „Svi stand up komičari jesu malo mazohisti.“ Time je opisao specifičan pritisak nastupa u kojem izvođač stoji sam pred publikom bez „pozadinske zaštite“, bez benda, scenografije i bez prostora za pogrešku. Ako nema smijeha, nema ni „goriva“.

Zagreb vs. Mostar: publika, tržište i stalna potreba za novim materijalom

U razgovoru je detaljno usporedio Zagrebačku i hercegovačku realnost. Zagreb opisuje kao već razvijeno tržište s dugom tradicijom open mic nastupa i s publikom koja redovito konzumira stand up kao oblik zabave. U Mostaru, kaže, mala sredina brzo „potroši“ materijal, jer se publika često preklapa između lokala, a izvođač je prisiljen stalno izmišljati novo.

Jedan od slikovitijih trenutaka bio je kad je Mostar nazvao „najdaljim gradom na svijetu“, ne geografski, nego po osjećaju izoliranosti i logistike putovanja, nastupa i umrežavanja.

Kako je otišao u Zagreb i što je zatekao

Drljo je ispričao i osobniji dio puta, odluku da se preseli u Zagreb nakon učestalih nastupa i poticaja kolega sa scene. Opisao je početak kao financijski rizičan i improviziran, uz privremeni smještaj kod kolega, pa stabilizaciju kroz posao i nastupe. Ubrzo su došli potres i korona, ali je naglasio da se uspio „izvući“ i nastaviti graditi karijeru.

Društvene mreže, viralnost i „instant“ komičari

Dotaknuli su se i fenomena društvenih mreža. Drljo smatra da kratki viralni sadržaj još nije ozbiljna konkurencija profesionalnim komičarima, sve dok kreatori ne odluče raditi stand up uživo. Tada, kaže, broj pratitelja postaje startna prednost, ali publiku je i dalje potrebno zadržati kvalitetom nastupa.

U tom kontekstu pričao je i o komentarima i hejtu na internetu. Opisao je kako dio publike razumije poantu i humor, dok se manji dio „zakači“ za jednu rečenicu i potpuno promaši kontekst skeča.

Granice humora i odgovornost na pozornici

Razgovor je otvorio i pitanja granica, autocenzure i odgovornosti. Drljo je jasno naglasio da ne želi osjećaj neugode na pozornici, te da neke teme iz osobnih razloga izbjegava, dok istodobno smatra da komičar mora biti svjestan učinka svojih riječi i preuzeti odgovornost ako publika reagira negativno. Posebno je govorio o razlici između namjernog vrijeđanja i korištenja „težih“ riječi kao dijela fore, uz napomenu da psovke same po sebi nisu poanta, nego alat koji, ako se pretjera, postaje „punjenje praznine“.