I u Republici Srpskoj raste braniteljski dodatak, ali uz važnu promjenu

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Osnovica za braniteljski dodatak u Republici Srpskoj, koja trenutno iznosi 4 KM, bit će povećana na 4,5 KM, a svako naredno povećanje više neće ovisiti o odluci Vlade Republike Srpske, već o prosječnoj neto plaći u Srpskoj u prethodnoj godini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je jedna od ključnih izmjena i dopuna Zakona o pravima branitelja, vojnih invalida i poginulih branitelja u obrambeno-domovinskom ratu u Republici Srpskoj, koje je Vlada RS usvojila u formi prijedloga na sjednici održanoj u četvrtak, 9. travnja 2026. u Banjoj Luci, prenose Nezavisne novine.

Zakon će po hitnom postupku biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, a njegovo usvajanje donijet će, prema riječima Radana Ostojića, ministra rada i braniteljsko-invalidske zaštite Republike Srpske, brojna poboljšanja za braniteljske kategorije.

Sporan član 16. aktualnog zakona

Vlada RS izmjene i dopune zakona pokrenula je zbog odluke Ustavnog suda BiH od prije dvije godine, koji je neustavnim proglasio član 16. važećeg Zakona o pravima branitelja.

Ustavni sud problematizirao je činjenicu da je prilikom definiranja osnovice došlo do miješanja izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno da izvršna vlast ne može svake godine određivati osnovice za branitelje, već se to pitanje mora urediti zakonom.

“Cilj je da kroz reguliranje člana 16. definiramo da osnovica ne ovisi ni o pojedincu niti o nekom inokosnom organu, nego isključivo o zakonu”, poručio je Ostojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što donose izmjene člana 16.?

Član 16. ostaje ključan za definiranje osnovice za braniteljski dodatak i druge naknade, ali sada precizno propisuje način njezina određivanja.

Osnovica za obračun primanja, izuzev braniteljskog dodatka i posebne novčane naknade, utvrđuje se u iznosu od 72 posto prosječne neto plaće. To se odnosi na osobne i obiteljske invalidnine. Na kraju godine utvrđuje se prosječna neto plaća tijekom kalendarske godine, a 72 posto tog iznosa predstavlja osnovicu u nominalnom iznosu. Ona trenutno iznosi oko 1.100 KM”, rekao je Ostojić.

Dodao je kako se osnovica za braniteljski dodatak i posebnu novčanu naknadu određuje u visini od 0,295 posto prosječne neto plaće u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, prema podacima Zavoda za statistiku RS.

“To sada iznosi 4,5 KM. Kada budemo imali podatke za kraj godine, izračunat će se nova osnovica i očekujem da bi od naredne godine mogla iznositi 5 KM za braniteljski dodatak”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dodatne novine u zakonu

Zakonom se predviđa i rješenje za bivše pripadnike Vojske Republike Srpske Krajine na teritoriju Republike Srpske, koji bi trebali biti uvedeni u registar i ostvariti pravo na primanja.

Njihovo sudjelovanje u ratu dosad je bilo priznato do 19. svibnja 1992. godine, a sada bi se trebalo priznati i za razdoblje nakon tog datuma, bilo na području RSK ili Republike Srpske. Problem predstavlja nedostatak vojne evidencije, što će se rješavati podzakonskim aktima.

Novina je i uvođenje godišnje naknade za djecu čija su oba roditelja poginula u ratu, u visini dviju osnovica.

Također, branitelji stariji od 65 godina koji su nesposobni za rad, nemaju pravo na mirovinu niti druge prihode, a primaju samo braniteljski dodatak, imat će pravo na dodatno primanje u istom iznosu.

Ratni zarobljenici također će imati dodatno primanje u visini osnovice za razdoblje koje su proveli u zarobljeništvu.

Sudjelovanje u ratu u zoni borbenih djelovanja računa se do 21. studenoga 1995. godine, odnosno do potpisivanja Daytonskog sporazuma, a za one koji su ostali u zarobljeništvu i nakon tog datuma, i to razdoblje bit će priznato kao sudjelovanje u ratu.

Revizija statusa i dalje otvoreno pitanje

Novi zakon, međutim, ne rješava pitanje revizije statusa branitelja, o kojem se u posljednje vrijeme često raspravlja.

Ostojić ističe kako je za to potrebno sudjelovanje svih predstavnika braniteljskih organizacija.

“Postoji niz anomalija. Otvoren je proces da ljudi s dva svjedoka dokazuju sudjelovanje u ratu i za mjesec dana, pa čak i za nekoliko dana. Nedavno sam vidio slučaj gdje netko dokazuje i tri dana sudjelovanja. To su apsurdi, ali zbog zaštite osobnih podataka ne mogu iznositi detalje”, zaključio je ministar.

Vezani članci