Hrvatska ulaskom u EU zatvara granicu sa BiH

...država, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, bit će u bitnome pooštrena.

Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.

Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovotjedne odluke Vlade Hrvatske da stavi izvan snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. travnja ove godine.

U sjedištu hrvatske diplomatice u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.

''Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih putovnica BiH, ne-biometrijskih putovnica Crne Gore i putovnica što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sustav morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjane putovnice. Isto vrijedi i za državljane Makedonije'', kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak tisuću kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s osobnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine tisuća građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.

Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se sukladno Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.

''Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima'', konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.

Kako poručuju iz službenog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.

''To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima'', kazali su AA u Ministarstvu.

No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.

''U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH'', zaključeno je.

Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.

''Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU'', kazao je Puhovski za AA.

Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ''tisuće ljudi iz BiH u narednim godinama patiti''.

"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU - mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za tisuće ljudi u narednim godina", upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.

Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile službeno obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. srpnja kada bi Hrvatska trabala ući u EU.