Hrvati su bili frustrirani napadima saveznika – Armije BiH, i to oružjem koje su dobili od HVO-a

Istaknuo je i kako su pripadnici HVO-a bili frustrirani činjenicom da ih je napao saveznik i da je svo oružje kojim i je napao dobio od Hrvata.

„Da bismo izbjegli sve ono o čemu je govorio dr. Prlić, što su Hrvati mogli? Mogli smo otići, predati se Armiji BiH i Vojsci RS, mogli smo pobjeći u Hrvatski ali to ne bi spriječilo količinu zločina", rekao je Praljak.

Praljak je, kako prenosi Dnevnik.ba, rekao i kako, kada se zapadne alijanse bore protiv vojnika ISIL-a onda su redom nužne kolateralne štete koje se događaju te da ako ne želite kolateralne žrve nemojte ni napadati - to je alternativa.

„Prošle 2016. godine, njemačko ministarstvo registriralo je 317 napada na izbjeglice, ta je država primila na desetine izbjeglica, međutim, predvidljivost broja je teži posao, a predvidljivost pojedinačkog slučaja kada gdje i tko jednostavno nije moguć, broj tih kaznenih djela i počinitelja koji su pronađeni je neznatan", rekao je generalj Praljak kako je recimo, uragan Katrina u New Orleansu potaknuo na više 1700 kaznenih djela, silovanje ubojstava i pljačkih no da moćni atributi još moćnije Amerike to nisu spriječiti a da je pronalazak počinitelja neznatana.

Dodao je i kako su društvene znanosti utvrdile da promjena društvene strukture potiče veći broj pojedinaca na kriminalno ponašanje.

„U BiH, 1992., nekoliko dana nakon srpske agresije, slomila se i urušila cjelokupna struktura države - nastupilo je stanje singularnosti a tada je moguće djelovati na dva načina - pokušati i pokušavati rekonstruirati normalne oblike vlasti i život zajednice što je težak, spor i neizvjestan posao", rekao je Praljak.

„Broj mrtvih, ranjenih, prognanih, izbjeglih, neuspjesi mirovnih konferencija, izdaja muslimanske politike, agresija Armije BiH na Hrvate i samo trajanje rata bitno obrezvrjeđuju napore i rušite postignuto", izjavio je Praljak na zadnjem obraćanju Haaškom sudu.

„Za sebe tvrdim da sam djelovao tako, da i iz današnje perspektive, nakon 13 godine ne znam što bih promijenio, problem je što takvo djelovanje u tom kaosu ima maleni prostorni i vremenski doseg", rekao je Praljak i dodao kako metodološka greška koja se naziva krivom pretpostavkom ili pogrešnom premisom, označava opću pojavu zapadne političke i društvene elite što je jasno i u ovom procesu.

„Izjenačavanje pojma željeti i htjeti, s pojmom moći neshvatljiva je pogreška. Od kuda toliki ratovi, s takvim posljedicama, ako ih nitko neće i ne žele, zašto je onda moć tako slaba?", upitao se general Praljak.

„Stupanj efikasnosti i ono što u NATO- savezu označa zapovijed, kontrolu i komunikaciju, moguće je primijeniti na HVO samo ako se izjednači sadržaj pojmova vojske zemalja zapada i HVO-a, no sadržaj tih pojmova previše se razlike u svim elementima, jer krive premise onemogućuju razumijevanje u potpunosti", istaknuto je Praljak.

General Slobodan Praljak, kazao je također kako je agresija Armije BiH trajala na frontu dužem od 200 kilometara s po tri i pol korupsa te da je trajnost njihovih napada na HVO- tijekom njegovog zapovijedanja doveo i vojnike i njega samog do ruba mentalne i fizičke iscrpljenosti.

„U takvim uvjetima zapovijedanje iz neke generalske sobe nije moguće, po 20 sati dnevno bio sam na terenu s vojnicima, bodrio ih i borio se s njima"; rekao je Praljak.

Na samom kraju, Praljak je napomenuo Sudsko vijeće kako je Armija BiH napadala HVO u Mostaru a ne obratno.

„Ustrajem u tvrdnji da je zakonit istinit, a ako na kraju zaključite da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti", završio je svoje obraćanje Žalbenom vijeću Haaškog suda optuženi general HVO-a Slobodan Praljak.