Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje je predložilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a potvrdila Vlada Federacije, trebale bi se naći na dnevnom redu sutrašnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Pozornost javnosti izazvala je rigorozna izmjena članka 81., koja se odnosi na izračun najniže mirovine i primjenjivat će se na buduće umirovljenike.
Iz Ministarstva ponavljaju kako je ovaj član izmijenjen na inzistiranje Saveza udruga umirovljenika FBiH. Međutim, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH, tvrdi da nikada nisu tražili izmjene članka 81. na ovaj način, već su upozoravali kako istu mirovinu ne može imati osoba s 15 i osoba s 35 godina staža, piše Faktor.
Izmjenama članka 81. najniža mirovina za sve buduće umirovljenike izračunavat će se na temelju prosječne mirovine iz prethodne godine.
Primjerice, u izmjenama stoji da za 30 godina mirovinskog staža i više, a manje od 35 godina, mirovina ne može biti niža od 75 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine.
Ako uzmemo u obzir da će se u veljači mirovine povećati za 11,6 posto, pa će samim tim i prosječna mirovina porasti sa 651 KM na 725 KM, tada će 75 posto od 725 KM iznositi 543 KM.
Najniža mirovina, koja sada iznosi 599 KM, nakon povećanja od 11,6 posto iznosit će oko 668 KM.
U izmjenama se navodi i da za 35 godina staža, a manje od 40 godina, mirovina ne može biti niža od 85 posto prosječne mirovine iz prethodne godine. Kada se izračuna 85 posto od 725 KM, dobiva se iznos od 616 KM, što znači da će i ta mirovina biti niža od najniže.
U više navrata upozoravano je i na to da će osobe s manje od 20 godina staža i navršenih 65 godina života imati mirovinu koja ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine iz prethodne godine u FBiH, što nakon izračuna s povećanjem iznosi skromnih 435 KM.
Prema važećem zakonu, osobe koje odu u starosnu mirovinu, primjerice s 15 godina staža i 65 godina života, ostvaruju pravo na najnižu mirovinu, koja trenutačno iznosi 599 KM.
Prema novim izmjenama članka 81. Zakona o MIO-u, za 20 godina staža, a manje od 25 godina, mirovina ne može biti niža od 65 posto prosječne mirovine iz prethodne godine, što nakon izračuna s povećanjem iznosi 471 KM.
Za 25 godina staža, a manje od 30 godina, mirovina ne može biti niža od 70 posto prosječne mirovine u BiH iz prethodne godine, što nakon povećanja u veljači iznosi 507 KM.
Kako je poznato, velik broj građana od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas radi, ali nema staž razmjeran godinama rada jer im poslodavci nisu uplaćivali doprinose za mirovinsko i invalidsko osiguranje.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike drže se argumentacije da osoba s 40 godina života i 20 godina staža ne može imati istu mirovinu kao netko s punim radnim stažem. Međutim, postavlja se pitanje što je s ljudima koji su, primjerice, imali 12 godina staža, radili za državu, uplaćivali doprinose, a nikada neće moći ostvariti pravo na mirovinu. Ta su sredstva, upozorava se, negdje akumulirana.
Također se postavlja pitanje i supružnika, gdje su oboje radili, a supruga nakon smrti supruga preuzima njegovu mirovinu, iako su sredstva tijekom godina bila uplaćivana.
„Moramo imati empatiju kada je riječ o odnosu prema umirovljenicima. Imam ljude kojima su se tvrtke raspale nakon agresije na BiH. Smatram da je ovaj zakon potreban, ali je donesen prerano. Mi nismo raščistili te probleme, ne možemo se uspoređivati sa zapadnim zemljama, a pojedinci si daju za pravo govoriti je li netko htio raditi ili nije“, komentirao je Fahrudin Čolaković, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Vezani članci