Vlada Hercegovačko-neretvanske županije i mostarska firma REVIGRAD d.o.o. pokrenuli su sudski postupak protiv JP Autoceste Federacije BiH i Vlade FBiH zbog, kako navode, nezakonite eksproprijacije zemljišta koje je bilo predmet uredno zaključenog ugovora o koncesiji. Spor je trenutno u fazi pripreme pred Općinskim sudom u Mostaru, a tužitelji potražuju ukupno više od 6,5 milijuna KM.
REVIGRAD d.o.o., društvo registrirano za eksploataciju mineralnih sirovina, 2016. godine započeo je istražne radnje u cilju dobivanja koncesije za eksploataciju arhitektonsko-građevinskog kamena krečnjaka na lokalitetu Mukoša u Mostaru.
Nakon što su pribavljene sve potrebne dozvole, uključujući urbanističku i suglasnost Ministarstva gospodarstva HNŽ, 2017. godine s Vladom HNŽ-a zaključen je Ugovor o koncesiji, koji je i zabilježen u zemljišnim knjigama.
Koncesionar je zatim izvršio značajna ulaganja u opremu i infrastrukturu te uredno plaćao koncesijske naknade županiji, kako je definirano ugovorom. Međutim, planiranom trasom autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj, koju implementira JP Autoceste FBiH, obuhvaćeno je upravo zemljište koje je predmet koncesije. Slijedom toga, eksproprijacijom zemljišta koncesionar ostaje bez pristupa terenu, a time i bez mogućnosti eksploatacije.
U upravnom postupku vođenom pred Odjelom za financije i nekretnine Grada Mostara 2023. godine, doneseno je rješenje o eksproprijaciji u korist države. Tužitelji su uložili žalbu, ali ju je Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove odbila kao neosnovanu.
U tužbi podnesenoj 2024. godine, REVIGRAD traži naknadu štete u iznosu od 6.181.563,61 KM, dok Vlada HNŽ-a, putem Ministarstva gospodarstva, kao drugotužitelj traži 340.365,92 KM na ime izmakle koncesijske naknade. Dodatno se traže i zatezne kamate te troškovi parničnog postupka.
Obojica tužitelja smatraju da su njihova ugovorna prava grubo povrijeđena, jer eksproprijacijom prestaje mogućnost realizacije koncesije, a time i ostvarivanja zakonski zajamčenih prava na prihod i korištenje zemljišta.
Ovaj slučaj postavlja ozbiljna pitanja o pravnoj sigurnosti koncesijskih ulaganja u Federaciji BiH. Unatoč uredno zaključenom i provedenom ugovoru, kao i upisu u zemljišne knjige, zemljište pod koncesijom može biti eksproprirano bez prethodnog dogovora ili naknade, što pravnici ocjenjuju kao potencijalno štetan presedan za sve buduće investitore u rudarski i građevinski sektor.
Kao dodatna otegotna okolnost, tužitelji ukazuju na nepostojanje koordinacije između federalnih i županijskih razina vlasti, jer nije uzet u obzir status važeće koncesije pri planiranju trase autoceste.
Pripremno ročište pred Općinskim sudom u Mostaru očekuje se uskoro. Predmet bi, zbog visine potraživanja i implikacija na javne financije, mogao imati široke posljedice za odgovornost JP Autoceste FBiH te načine upravljanja prostornim resursima između različitih razina vlasti.
Vezani članci