HNK Mostar odgovorio na fetvu muftije Dedovića: Tri ključne tvrdnje nazivaju neistinitima

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru reagiralo je na fetvu mostarskog muftije Salema Dedovića, koja je posredstvom odvjetnika Adila Loze uvrštena u sudski postupak koji se pred Općinskim sudom u Mostaru vodi protiv te ustanove.

Iz HNK Mostar tvrde da je riječ o problematičnom dokumentu kojim se vjersko tumačenje pokušava predstaviti kao obvezujuće za nositelje javnih dužnosti. U opširnom priopćenju osporili su tri tvrdnje koje se odnose na zakonitost gradnje kazališta, status zemljišta i navodne posmrtne ostatke na toj lokaciji.

Fetva postala dio sudskog postupka

Prema ranije objavljenim informacijama, fetva je sudu dostavljena kao dio podneska u postupku koji se vodi protiv HNK Mostar. Iz Kazališta upozoravaju da bi njezino predstavljanje kao obvezujućeg akta moglo otvoriti ustavnopravna pitanja, posebno ako bi se odnosilo na suce, tužitelje, pravobranitelje, ministre, inspektore i druge nositelje javnih ovlasti koji su pripadnici Islamske zajednice.

HNK takvo postupanje opisuje kao pokušaj postavljanja vjerskih normi iznad Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, a upozorava i na moguće sigurnosne posljedice takve retorike.

HNK tvrdi da posjeduje pravomoćnu građevinsku dozvolu

Prva osporena tvrdnja odnosi se na navode da je izgradnja zgrade HNK Mostar nelegalna.

Iz Kazališta ističu da posjeduju važeće i pravomoćno odobrenje za građenje koje je izdalo nadležno tijelo Grada Mostara. Navode i da ne postoji pravomoćna odluka suda ili upravnog tijela kojom je aktualna gradnja proglašena nezakonitom.

Kao potvrdu svojih tvrdnji navode odluku Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije od 30. ožujka 2023. godine o neprovođenju istrage. Podsjećaju i da je Općinski sud u Mostaru 11. rujna iste godine odbio prijedlog za obustavu gradnje, dok je Županijski sud u Mostaru mjesec dana poslije odbio žalbu na takvu odluku.

Zbog toga iz HNK-a smatraju da se gradnja mora smatrati zakonitom sve dok nadležno tijelo eventualno ne donese drukčiju pravomoćnu odluku.

Spor oko naziva Lakišića harem

Druga tvrdnja koju HNK odbacuje jest da se zgrada Kazališta gradi na prostoru Lakišića harema.

Prema navodima iz priopćenja, građevinska čestica na kojoj se gradi zgrada u vlasništvu je Grada Mostara. Na tom se zemljištu ranije nalazila Robna kuća HIT, a prije nje željeznički kolodvor s prugom i pripadajućim objektima.

Iz HNK-a tvrde da na toj čestici od 1884. godine nema vidljivih obilježja groblja ili drugog sakralnog prostora. Također navode da zemljište od uspostave mostarskog katastra i gruntovnice 1890. godine nikada nije bilo evidentirano kao groblje te da Islamska zajednica nije bila upisana kao njegov vlasnik, posjednik ili korisnik.

Naglašavaju i da, prema dokumentaciji kojom raspolažu, od 1878. godine ne postoji službeni dokument tijela javne vlasti u kojem se ta lokacija naziva Lakišića harem.

Iz Kazališta pritom razlikuju tvrdnju da se HNK gradi na haremu od formulacije prema kojoj predstavnici Muftijstva mostarskog predmetnu lokaciju nazivaju Lakišića harem. Prvu smatraju činjenično i pravno neutemeljenom, dok drugu ocjenjuju prihvatljivom kao opis stajališta Muftijstva.

Pronađeni ostaci nisu bili na parceli HNK-a

Treći sporni navod odnosi se na tvrdnje ili sugestije da se zgrada HNK Mostar gradi na neekshumiranim posmrtnim ostacima muslimana.

Iz Kazališta tvrde da posmrtni ostaci koje je ranije spominjalo Muftijstvo nisu pronađeni na građevinskoj čestici HNK-a. Prema njihovu priopćenju, ostaci su pronađeni 2017. godine tijekom radova na gradskom kolektoru te 2021. tijekom radova na pristupnoj, odnosno gradskoj cesti.

Dodaju kako na pronađenim ostatcima, prema njima dostupnim informacijama, nije provedena forenzička analiza kojom bi se utvrdilo koliko je osoba ondje bilo pokopano, iz kojeg razdoblja ostaci potječu i kome su pripadali.

HNK navodi da tijekom izgradnje zgrade Kazališta nisu pronađeni posmrtni ostaci. Podsjećaju da je na istoj čestici 1884. izgrađen željeznički kolodvor, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Robna kuća HIT, dok je gradnja kazališta počela 1996. nakon uklanjanja ratnih ruševina.