Građanske inicijative optužuju vlasti HBŽ-a: Izvorišta pitke vode bez zaštite, a iznad njih vjetroturbine s tonama ulja

Građanske inicijative i udruge iz Hercegbosanske županije uputile su javno upozorenje zbog, kako navode, dugogodišnjeg izostanka zaštite izvorišta pitke vode i mogućih posljedica po stanovništvo.

U nastavku prenosimo njihovo priopćenje u cijelosti:

Što čekaju općine Livno i Tomislavgrad: treba li nama nezagađena voda ili ćemo svi piti šampanjac kad se obogatimo od koncesija?

Vjerujemo da dobar dio naše javnosti zna da je općina Kupres u petak 27. ožujka ove godine, na sjednici općinskog Vijeća jednoglasno usvojila četiri elaborata i odluke o zaštiti izvorišta. Time je Kupres postao prva općina u našoj Županiji koja je zaštitila sva svoja vodocrpilišta u sustavu vodoopskrbe.

Pravo na pitku vodu je temeljno ljudsko pravo, zajamčeno međunarodnim poveljama. Zaštita vodocrpilišta je zakonska obveza za lokalne vlasti koja proizlazi iz Zakona o vodama Federacije BiH, Zakona o vodama HBŽ, te pripadajućih pravilnika na federalnoj i županijskoj razini.

Prema javno dostupnim podacima, na području općine Tomislavgrad, nalazi se 9 izvora koji se koriste kao vodocrpilišta u sustavu javne vodoopskrbe: 1) izvor rijeke Šujice (30 l/s) dijelom se koristi za vodoopskrbu naselja Šujica; 2) izvorište Ostrožac (40 l/s) - grad Tomislavgrad i okolna naselja; 3) izvorište Letka (20 l/s) - naselja na sjeveroistočnom rubu Duvanjskog polja; 4) izvorište Mandino selo (20 l/s) - naselja na istočnom rubu Duvanjskog polja; 5) izvorište Brišnik (8 l/s) - naselja na jugoistočnom rubu Duvanjskog polja; 6) izvorište Studena (8 l/s) - vodoopskrba naselja Crvenice; 7) izvorište Miljacke (8 l/s) - vodoopskrbu naselja Miljacka i Stepen; 8) izvorište Mukišnica (80 l/s) koristi se za vodoopskrbu naselja uz obod Buškog jezera, Roškog polja i dijela općina Imotski i Sinj u republici Hrvatskoj; 9) izvori Dobrijevac i Karanovac procijenjene minimalne izdašnosti 12 l/s, koriste se za vodoopskrbu naselja Prisoje.

U nacrtu Prostornog plana općine Tomislavgrad stoji i da se izvorišta Peća, Volarice i Blatančić, trebaju zaštititi kao potencijalna vodocrpilišta koja se mogu priključiti na vodoopsrbnu mrežu. U dokumentu Strategija razvoja općine Tomislavgrad stoji da elaborati i odluke o zaštiti izvorišta postoje samo za izvorišta Mukišnica i Ostrožac. I još piše „za sva izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za javnu vodoopskrbu potrebno je izraditi Elaborate o zaštiti izvorišta i donijeti Odluku o zonama zaštite.“ I to tako piše od 2017. godine.

Odbijanjem da zaštiti izvorišta pitke vode, općina Tomislavgrad krši Zakon o vodama Federacije BiH već 19 godina ("Službene novine Federacije BiH" broj 70/06), naš županijski Zakon o vodama krši se već 11 godina („Narodne novine HBŽ“, broj 08/15). Pravilnik o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva ("Službene novine Federacije BiH" br. 88/12), krši se već 14 godina. Svoju vlastitu Strategiju razvoja općina Tomislavgrad ignorira već 9 godina.

Općina Livno od 2010. godine ima definirane zone zaštite za tri vodocrpilišta, Bistrica, Žabljak i Sturba, ali se pretvaraju da ih nemaju, inače ne vidimo kako bi ijedna dozvola za VE „Mučevača“ mogla ikada biti izdana.

U Prostornom planu Hercegbosanske županije („Narodne novine HBŽ, broj 8/23) na stranici 802 doslovno piše: „u velikom broju slučajeva nisu uspostavljene zaštitne zone izvorišta, a tamo gdje su ustanovljene obično se mjere provode samo u I zoni zaštite“.

Dakle, nije da ne znamo šta trebamo raditi, ali iz nekog razloga to ne radimo.

Već smo u više navrata upozoravali da se izvorišta i vodocrpilišta nalaze u neposrednoj blizini raznih koncesijskih polja. Stanovništvo je prepušteno samo sebi da se bori za očuvanje čistoće pitke vode.

Prije pet mjeseci, udruge i mjesne zajednice pisale su prigovor na Prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za vjetroelektranu „Gradina“. Između ostalog, naveli smo da se VE „Gradina“ ne može graditi na predviđenoj lokaciji jer se vodocrpilište Brišnik, koje je sastavni dio vodoopskrbne mreže, nalazi na manje od 450 metara od turbine koja ja planirana iznad izvorišta, te da se izvorište mora zaštiti u skladu sa Zakonom. Sad u veljači, investitor nam je odgovorio da nije njihov problem što vodocrpilište nije zaštićeno. Ako ćemo biti pošteni, i nije njihov problem. Ali jeste naš problem i problem općine koja se pravi da se ništa ne događa. Umjesto da općina upozori Federalno ministarstvo okoliša na izvorište, jer za to ih plaćamo, narod piše primjedbe. I onda nam režimski mediji još kažu da smo strani plaćenici.

Ove fotografije vjetroturbina napravljene su u utorak 24. travnja iznad Brišnika i Mrkodola. Budući da nas investitori vole uvjeravati da vjetroturbine rade zamal' na maslinovo ulje, molimo da nam netko tko je tehničke struke objasni što se ovdje dogodilo? Mi smo u ime mjesne zajednice pisali tvrtki Siemens u Njemačku da nam objasne je li ovo normalno stanje njihovih turbina ili je posljedica lošeg održavanja.

VE Mesihovina ima 22 vjetroturbine tipa Siemens SWT-2.3-108. Prema tehničkim specifikacijama za svaku turbinu potrebno je cca 400 litara ulja za rotor i hidrauliku. Također stoji da je potrebno od 4500 do 6000 litara ulja za transformator u trafostanici. Ove turbine godišnje zahtijevaju nadopunu od cca 300 litara po turbini.

Na istoj lokaciji se planira još 350 MW za VE „Gradina“, 100 MW u prvoj fazi i 250 MW u drugoj fazi. Prema Elektroprenosu BiH, za VE Gradina će se u prvoj fazi postaviti 17 vjetroturbina tipa Sany-19580 snage 8MW.

U skladu s poslovičnom kineskom transparentnošću, priručnik za održavanje uopće nije javno dostupan. Internet kaže da vjetroturbine od 8 MW zahtijevaju od 1500 do 3000 litara ulja samo u sustavu rotora. Tako ćemo do završetka prve faze VE „Gradina“ po brdu iznad izvorišta Brišnik i Cebara imati raspoređeno 22 x 400 litara ulja, i 17 x 1500 litara ulja.

Iznad izvorišta Peća u Šujici se postavljaju vjetroturbine WD-164-3300 od 3,3 MW za koje postoje javno dostupni podaci koji kažu da totalna količina ulja u sustavu varira od 750 do 1100 litara i da se mora raditi redovita godišnja nadopuna od cca 300 litara. Pa ćemo iznad tog izvorišta imati 16 x 750 litara ulja, od kojih će svake godine 16 x 300 litara biti ili potrošeno ili „ispljucano“ na tlo, ovisno koliko se dobro budu održavale.

Dok se za Siemensove turbine može razumjeti ovolika potrošnja (stare turbine koje su prve postavljene i koje se više ne proizvode), nije jasno zašto u 2026. iznad Šujice postavljamo turbine ovako loših karakteristika. Nije se investitor, koji ima sudski dosije deblji od Starog zavjeta, baš pretrgao oko kvalitete. A nisu se ni nadležne institucije pretrgle pitajući ga.

Ovo je moguće samo zato što općina Tomislavgrad nije proglasila zaštitna područja za vodocrpilišta. U općinskoj Strategiji razvoja ovo je jedina aktivnost za koju nije predviđen nikakav rok. Je li to slučajnost?

Definirajući zone zaštite izvorišta, općina Kupres nije samo zaštitila svoju vodu, već i otklonila jednu od glavnih prepreka investicijama. Jasno definirane zone zaštite daju sigurnost stanovništvu koje zna da je pitka voda zaštićena, i daju sigurnost potencijalnim investitorima koji znaju na što mogu računati i gdje mogu graditi a gdje ne mogu.

Upravo su nesređene zemljišne knjige, loša prostorno planska dokumentacija i netransparentne procedure najveća prepreka investicijama. Što mislite zašto ozbiljni investitori koji drže do svoje reputacije zaobilaze Bosniu i Hercegovinu u širokom luku? Pa upravo zbog ovakvih situacija gdje narod mora braniti prosvjedima ono što vlast neće braniti papirom.

Anđa Ćosić u ime zbora građana mjesnih zajednica Brišnik, Bukovica, Prisoje, Grabovica, Kazaginac, Vinica | NGG Očuvajmo duvanjski kraj | Mladi Buškog blata | Zavičajno društvo Zavelim | Lovačka sekcija Prisoje | Planinarsko društvo Prisoje | Udruga "Veliko Vrilo" Mesihovina | KODD - Koalicija za Odgovornu Demokraciju i Dostojanstvo | Udruga Mladi za Kupres | NGG Spasimo naš kraj | Udruga Attivo | NGG Zaštitimo izvore Mandeka