Generalni štrajk u pravosuđu HNŽ-a: 'Plaće su skoro minimalne, a bez nas ne mogu raditi sudovi i tužiteljstva'

Državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanske županije od jučer su u generalnom štrajku nakon što u gotovo tri mjeseca nije postignut dogovor s Vladom HNŽ-a. Predsjednica njihova Sindikata Vesna Kojić za Hercegovina.info objasnila je da traže naknadu od 20 posto zbog složenosti, odgovornosti i specifičnih uvjeta rada.

Prema njezinim riječima, generalnom štrajku prethodio je štrajk upozorenja tijekom kojega je rad pravosudnih institucija svakodnevno bio obustavljan najviše dva sata.

„Na taj smo način željeli upozoriti nadležne da tražimo priznavanje naših naknada i uvjeta rada. Međutim, kako nije postignut sporazum, nismo imali drugog izbora nego stupiti u generalni štrajk“, kazala je Kojić.

Koji su poslovi obustavljeni?

Za razliku od štrajka upozorenja, generalni štrajk podrazumijeva cjelodnevnu obustavu rada državnih službenika i namještenika. Iznimka su samo poslovi koji se, prema odluci neovisnog arbitra, ne smiju prekidati ni tijekom štrajka.

Sindikat je do takve odluke došao nakon sudskog postupka koji je trajao približno godinu i pol. Nakon što su utvrđeni poslovi koji se moraju neprekidno obavljati, Sindikat je prije petnaestak dana dostavio najavu generalnog štrajka s pripadajućom dokumentacijom.

„Cijeli dan traje obustava rada, osim poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka, a koji su navedeni u odluci neovisnog arbitra“, objasnila je Kojić.

To znači da pravosudne institucije formalno nisu potpuno zatvorene, ali se obavljaju samo neodgodivi poslovi određeni arbitražnom odlukom. Ostali administrativni i tehnički poslovi koje obavljaju članovi Sindikata zaustavljeni su.

Traže naknadu od 20 posto

Glavni zahtjev Sindikata nije se mijenjao od početka pregovora. Državni službenici i namještenici traže naknadu u iznosu od 20 posto zbog posebne složenosti i odgovornosti poslova koje obavljaju u sudovima, tužiteljstvima, zemljišnoknjižnim uredima i drugim pravosudnim institucijama.

„To je naš osnovni zahtjev. O ostalim pitanjima mogli bismo razgovarati i tražiti dogovor, ali naknada od 20 posto za nas je najvažnija“, istaknula je Kojić.

Dodala je kako traženi postotak predstavlja minimalnu naknadu u odnosu na odgovornost i pritisak kojima su zaposlenici svakodnevno izloženi.

„S obzirom na vrstu i složenost poslova koje obavljamo te odgovornost koju nosimo, ni 20 ni 50 posto ne bi bilo dovoljno. Ovo što tražimo minimalna je naknada“, kazala je.

Prema njezinim riječima, plaće dijela službenika i namještenika blizu su minimalne plaće te su približno 30 posto niže od prosječne plaće u Federaciji BiH. Dosadašnja povećanja, kako tvrdi, zaposlenici gotovo nisu ni osjetili zbog rasta životnih troškova.

„Sva povećanja od pet ili osam posto zvuče dobro, ali ih je inflacija već pojela“, rekla je Kojić.

Štrajk ne obuhvaća suce i tužitelje

Kojić je posebno pojasnila da u štrajku ne sudjeluju suci, tužitelji ni stručni suradnici koji pripadaju zasebnoj kategoriji zaposlenih i čije su plaće uređene posebnim zakonom.

„Mi smo državni službenici i namještenici koji opslužuju suce i tužitelje te organiziraju rad sudova. Nemamo isti zakon o plaćama niti isti status“, navela je.

Iako su suci i tužitelji na svojim radnim mjestima, veliki dio poslova ne može se obavljati bez administrativnog i tehničkog osoblja.

„Mi smo ključni pogon rada sudova i tužiteljstava. Bez nas se ništa ne može pokrenuti u sudu. Ni suci ni tužitelji ne mogu ostvariti svoje planove i norme bez svih nas“, naglasila je predsjednica Sindikata.

Resorni ministar pokazao razumijevanje

Govoreći o dosadašnjim razgovorima, Kojić je kazala da je resorni ministar pokazao razumijevanje za zahtjeve zaposlenih, ali smatra da konačna odluka ne ovisi samo o njemu.

„U ranijim razgovorima vidjeli smo da nas ministar razumije i da pomaže u skladu sa svojim ovlastima i mogućnostima. Međutim, on nije ministar financija niti odlučuje samostalno o rasporedu proračunskih sredstava“, rekla je.

Sindikat, prema njezinim riječima, gotovo tri mjeseca nije imao konkretne razgovore niti je s Vladom postignut dogovor koji bi omogućio prekid štrajka.

Moguće posljedice za sudske norme

Dugotrajnija obustava rada mogla bi utjecati na broj riješenih predmeta i ispunjavanje godišnjih normi u sudovima i tužiteljstvima. O eventualnom prilagođavanju planova i normi odlučivat će nadležne pravosudne institucije, uključujući Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH.

Kojić se nada da će sporazum s Vladom HNŽ-a biti postignut u kratkom roku, čime bi se izbjegle ozbiljnije posljedice za rad pravosuđa i građane.

„Ako se dogovor postigne za nekoliko dana, ne bi trebalo biti potrebe za smanjivanjem planova i normi. Međutim, mi ćemo ustrajati u štrajku dok ne dobijemo naknadu koju smo zaslužili“, poručila je.

Dodala je kako je riječ o prvom generalnom štrajku ove vrste u pravosudnim institucijama HNŽ-a te prilici da se dugogodišnje pitanje položaja državnih službenika i namještenika konačno riješi.

„Svjesni smo da obustava pogađa i građane koji nisu krivi za naš položaj. Nažalost, morali smo pokazati koliko je naš rad važan i koliko bez nas pravosudni sustav ne može funkcionirati“, zaključila je Kojić za Hercegovina.info.