Gdje je u Bosni i Hercegovini nestala domaća govedina?

Iako Bosna i Hercegovina ima povoljne prirodne uvjete za razvoj stočarstva, domaća proizvodnja mesa godinama ne uspijeva pratiti potrebe tržišta. Zemlja je sve ovisnija o uvozu, dok domaći proizvođači upozoravaju da rade s gubicima i bez stvarne institucionalne podrške.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u 2024. godini uvezeno je oko 98 tisuća tona mesa i mesnih proizvoda u vrijednosti 683 milijuna KM, dok je izvoz višestruko manji. Uvoz je tako čak 12 puta veći od izvoza, što jasno pokazuje duboki disbalans domaćeg tržišta, piše Forbes BiH.

U prvih 11 mjeseci 2025. godine količinski je uvoz bio nešto manji, oko 85 tisuća tona, ali su uvozne dažbine porasle na 122 milijuna KM, što dodatno opterećuje krajnje potrošače.

Najviše se uvozilo svježe i rashlađeno goveđe meso iz Nizozemske i Italije, zatim iz Poljske, Belgije i Njemačke, dok je smrznuto meso u BiH stizalo i iz Paragvaja, Brazila i Argentine.

“Razlika između proizvodne i prodajne cijene je gubitak”

Admir Kahriman iz Udruženja poljoprivrednika BiH otvoreno govori o stvarnom stanju na terenu.

„Imamo resurse, volju i snagu da proizvodimo mnogo više, ali sve veći broj ljudi u sektoru odustaje“, kaže Kahriman za Forbes BiH.

Prema njegovim riječima, domaći proizvođači unaprijed znaju da će izgubiti novac.

„Znam tačno koliko košta proizvesti kilogram domaće junetine i koliko dobijem kad ga prodam. Razlika između te dvije cifre je gubitak“, ističe.

U Federaciji BiH godišnje se utovi između osam i deset tisuća junadi, što nije dovoljno ni za mjesec dana potrošnje.

„Ako uzmemo 9.000 grla godišnje i po 250 kilograma mesa po grlu, ukupna proizvodnja iznosi oko 2.250 tona mesa godišnje“, pojašnjava Kahriman.

Uvoz ruši cijenu domaćeg mesa

Problem počinje već na farmama. Cijena teladi je visoka i nestabilna, troškovi hrane rastu zbog suša i klimatskih poremećaja, a proizvodni ciklus traje i više od godinu dana.

„Dok tovljač proizvede meso, prođe kroz sve moguće faze i rizike, a na kraju ga dočeka jeftina prodajna cijena jer uvoz diktira tržište“, kaže Kahriman.

Dodaje kako se prerađivači i trgovci često radije okreću uvoznom mesu.

„Ogromna količina mesa se uvozi, što stvara problem naše prodajne cijene. Svi se više opredjeljuju za uvozno nego za domaće, jer ga nema dovoljno“, navodi.

“Crno meso koje postaje crveno”

Posebnu pažnju javnosti izazvale su izjave o kvaliteti uvoznog mesa. Ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović prošle je godine iznijela zabrinjavajuće tvrdnje.

„Kada se mljeveno pileće meso doveze iz Nizozemske, to su ploče. Ono je potpuno crno. A onda tehnolog kaže: ‘Kad se naspe neki prah, ono postane crveno’“, izjavila je Vidović.

Premijer RS Savo Minić potom je upozorio na sumnje da je meso iz Argentine, deklarirano kao sirovina za preradu, završavalo u prodaji kao svježe meso.

Inspekcije tvrde da je sve pod kontrolom

Veterinarske i inspekcijske institucije, međutim, poručuju da se kontrole provode redovno.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove RS navode da je u ovoj godini izrečeno 113 upravnih mjera, te kazne u ukupnom iznosu od 69.000 KM, ali da nisu zabilježeni slučajevi većih količina mesa bez deklaracije u maloprodaji.

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković pojašnjava da uvozno meso mora ispunjavati iste zdravstvene standarde kao i domaće.

„Razlike u kvaliteti mogu postojati, naročito u pogledu svježine i trajanja zamrzavanja, zbog čega je važno da potrošači imaju jasne i tačne deklaracije“, naglašava Tanković.

“Kao što imate svog frizera, morate imati i dobrog mesara”

U mesnicama koje rade s domaćim otkupom potvrđuju da domaće meso postoji, ali ga nema dovoljno.

„Naše juneće meso je domaće, ali se brzo proda. Jednostavno ga nema u količinama koje tržište traži“, kaže Samir Hodžić, vlasnik mesnice s vlastitom klaonicom.

Njegov savjet potrošačima je jednostavan.

„Kao što imate svog frizera ili kozmetičara, morate imati i dobrog mesara“, poručuje.

Cijeli tekst s detaljnim podacima, izjavama institucija i analizom tržišta pročitajte na portalu Forbes BiH.