Broj prijava nasilja u obitelji u Hercegovačko neretvanskoj županiji ove godine je manji nego lani, ali istodobno je gotovo udvostručen broj slučajeva u kojima su prekršene već izrečene zaštitne mjere.
Prema službenim podacima MUP-a HNŽ, dostavljenima za Hercegovina.info, tijekom 2025. evidentirano je 149 prijava nasilja u obitelji. Ovim kaznenim djelima oštećeno je 155 osoba, među kojima 133 žene, šest muškaraca i 16 djece.
Za nasilje je osumnjičeno 149 počinitelja, od čega 148 muškaraca i jedna žena. Izrečeno je ukupno 136 zaštitnih mjera, uključujući 54 hitne mjere, no u 29 slučajeva došlo je do njihova kršenja. Nadležnim tužiteljstvima upućen je 111 izvještaja o kaznenim djelima.
Usporedbe radi, tijekom 2024. evidentirane su 173 prijave nasilja, s 173 oštećene osobe. Izrečeno je 119 zaštitnih mjera, a zabilježeno je 13 slučajeva kršenja.
Ovogodišnja statistika tako bilježi pad ukupnog broja prijava, ali i nagli rast prekršenih mjera, što otvara pitanje kvalitete nadzora i zaštite žrtava.
U Mostaru je 16. studenoga 2025. ubijena tridesetdvogodišnja Aldina Jahić. Prema navodima Tužiteljstva, njen bivši partner, danas osumnjičenik za ubojstvo, ranije joj je slao prijeteće poruke. Unatoč prijetnjama, nasilje nikada nije službeno prijavljeno. Kada je policija reagirala po pozivu, nažalost bilo je prekasno.
Na javnom događaju „Stolice koje govore” koji je održan u Mostaru istaknuto je da žrtve nasilja često odustaju od prijave jer ne vjeruju da ih sustav može zaštititi. Predsjednica Inicijative građanki Mostar Ifeta Ćesir Škoro podsjetila je da je u posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini ubijeno 15 žena te naglasila kako „neke žene jesu prijavljivale nasilje, ali adekvatnog odgovora nije bilo“.
Brojna svjedočanstva pokazuju da sporost postupka i izostanak brze institucionalne reakcije žrtve često ostavljaju potpuno nezaštićenima. Portal Hercegovina.info prošle je godine objavio ispovijest Mostarke Arnele, žrtve višegodišnjeg obiteljskog nasilja.
Unatoč višestrukim prijavama prijetnji i dokumentiranim fizičkim napadima, među kojima i lom nosa, mjesecima nije dobila zabranu prilaska nasilnom suprugu.
Postupak je trajao više od godinu dana i završio uvjetnom kaznom od dvije godine za počinitelja, dok je Arnela s djecom utočište pronašla izvan Bosne i Hercegovine. Zabranu prilaska dobila je tek pri dolasku u Norvešku, i to od norveške policije.
U Skupštini Hercegovačko neretvanske županije pokrenuta je inicijativa za održavanje izvanredne sjednice s jednom točkom dnevnog reda: prevencija nasilja nad ženama i u obitelji u kontekstu nedavnih femicida.
Zastupnici upozoravaju da sporost pravosudnih i sigurnosnih institucija predstavlja „težak poraz sustava i izdaju žrtava“ te poručuju da institucije „ne smiju ponovno šutjeti dok nasilje ne dovede do novog izgubljenog života“.
Pad broja prijava ne smije nas zavarati. To ne znači nužno da je nasilja manje.
Sve je više i onih koji se pitaju jesu li žrtve izgubile povjerenje u sustav koji bi ih trebao zaštititi.
A kada se broj prijava smanjuje, dok istodobno raste broj prekršenih zaštitnih mjera, ostaje pitanje: je li nasilja zbilja manje ili se ono samo odvija iza zatvorenih vrata, gdje ga nitko ne vidi i nitko ne sprječava?
Vezani članci