Federalni plan mijenja pravila igre: U Mostaru centar za otpad, u Čapljini nova sanitarna ploha

Ministar turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanske županije Emil Balavac obratio se vijećnicima na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara posvećenoj krizi na deponiji Uborak-Buđevci, poručivši kako problem otpada nije samo mostarski, nego županijski, federalni i problem cijelog juga Federacije BiH.

“Nažalost, mi se otpadom vrlo rijetko bavimo preventivno. Iz iskustva i povijesti vidimo da se njime bavimo tek kada se dogodi problem”, rekao je Balavac.

Dodao je kako je kriza na Uborku samo kulminacija problema koji se, kako je kazao, ponavljaju iz godine u godinu.

“Ovo nije samo problem Grada Mostara, ovo je problem cijele Hercegovačko-neretvanske županije, Federacije, odnosno cijelog njezina juga”, poručio je ministar.

Balavac se osvrnuo i na ranije javne polemike, kazavši kako se Ministarstvo nije željelo uključivati u medijska prepucavanja.

“Ono što nismo dopustili jest činjenica da se nismo uvukli u medijski rat. Dok sam ja na čelu Ministarstva, tako će i ostati”, rekao je.

Govoreći o planskim dokumentima, Balavac je naveo kako se federalni plan upravljanja otpadom očekuje uskoro, dok je županijski plan u završnoj fazi, ali mora biti usklađen s federalnim. Pojasnio je kako je Ministarstvo svjesno zaustavilo dio procesa kako se ne bi dogodilo da županijski i federalni plan budu u koliziji.

Prema njegovim riječima, nacrt federalnog plana za područje HNŽ-a predviđa dva centra za upravljanje otpadom. Jedan bi bio uspostavljen u Čapljini za područje Čapljine, Neuma, Stoca i Ravnog, dok bi drugi bio centar za upravljanje otpadom Mostar.

Za mostarski centar, prema onome što je Balavac iznio vijećnicima, planirano je prikupljanje otpada iz Mostara, Čitluka, Jablanice, Posušja, Gruda, Ljubuškog, Širokog Brijega i Prozor-Rame.

U okviru centra u Čapljini, naveo je ministar, planirani su kompostana, sortirnica za suhu i mokru frakciju, nova sanitarna ploha i drugi infrastrukturni zahvati potrebni za propisno zbrinjavanje otpada.

Govoreći o mostarskom centru, Balavac je iznio i konkretne kapacitete koji se spominju u planskim dokumentima.

“U okviru centra za upravljanje otpadom u Mostaru planiran je objekt kompostane od 8.300 tona na godišnjoj razini, sortirnica za suhu frakciju od 28.000 tona godišnje i za mokru frakciju od 42.000 tona godišnje”, rekao je Balavac.

Naglasio je kako županijski plan, za razliku od federalnog, u sadašnjem obliku nije predvidio energanu, odnosno postrojenje koje se ranije nazivalo spalionicom, jer su stručnjaci koji su radili plan procijenili da ona nije ekonomski isplativa za ovo područje.

“Za plan upravljanja otpadom Županije nije predviđena energana, jer po procjenama stručnjaka koji su radili taj plan ona nije ekonomski isplativa za naše područje”, kazao je Balavac.

Ipak, dodao je kako će, ako takvo rješenje propiše Federacija, županija imati obvezu ugraditi ga u svoj plan.

Balavac je posebno naglasio da županijski plan neće odustati od razdvajanja otpada na mjestu nastanka, odnosno u kućanstvima.

“To je, iz svega onoga što vidimo na zapadu i u svijetu, najbolji način da taj otpad ne završi na jednoj od navedenih lokacija, nego da odmah ide kao sirovina tamo gdje se može prodati, reciklirati i upotrijebiti za industrijsku proizvodnju”, rekao je.

Ministar se osvrnuo i na konkretno rješenje koje je Ministarstvo donijelo nakon zahtjeva JP Deponija Mostar. Kako je kazao, Ministarstvo je izdalo rješenje kojim se odobrava javnom poduzeću Deponija zatvaranje dijela deponije Uborak-Buđevci, odnosno deponijskih ploha faza 1 i faza 2.

Rješenjem se, prema Balavčevim riječima, nalaže izrada plana sanacije za zatvaranje, sa specificiranim mjerama koje se moraju poduzeti kako bi se područje zatvorenog dijela deponije saniralo i kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, zdravlje i sigurnost ljudi.

“Dužnost zatvaranja deponijskih ploha je u roku od tri godine od dana donošenja ovog rješenja. To je zakonski rok propisan određenim pravilnicima”, rekao je Balavac.

Dodao je kako se odgovornost za provedbu ostavlja javnom poduzeću Deponija i Gradu Mostaru kao stopostotnom vlasniku poduzeća.

“Ovdje se odgovornost ostavlja na javnom poduzeću Deponija d.o.o. Mostar i Gradu Mostaru kao njezinu stopostotnom vlasniku”, poručio je ministar.

Balavac je podsjetio i da je Vlada HNŽ-a, na zahtjev Grada Mostara, izdvojila 300.000 KM za otklanjanje dijela posljedica krize, odnosno za odvoz otpada na deponije koje su pristale pomoći Mostaru.

Govoreći o problemu guma na Uborku, ministar je najavio da bi taj problem mogao biti riješen u naredna dva mjeseca.

“Trenutno smo u fazi razgovora s određenim poduzećima koja nabavljaju veliku količinu opreme u vrijednosti od šest milijuna maraka. Ako se sve provede kako treba, najkasnije kroz dva mjeseca bile bi uklonjene sve gume s deponije Uborak-Buđevci”, rekao je Balavac.

Pojasnio je kako bi gume bile zbrinute kod privatnog operatera, usitnjene, odvezene i dalje korištene ili prodane u skladu sa zakonom.

Balavac je vijećnicima predstavio i aktivnosti Ministarstva u vezi s praćenjem kvalitete zraka. Naveo je kako je, u suradnji s Federalnim fondom za zaštitu okoliša, na Mašinskom fakultetu instalirana prva mjerna stanica koja je ušla u mrežu stanica Federalnog hidrometeorološkog zavoda, a najavio je i postavljanje još dviju stanica ove godine.

“Građani trebaju znati kakav zrak dišu, inspektori na temelju kakvih parametara pišu rješenja, a i mi trebamo znati kako planirati budućnost kada imamo konkretne statističke podatke”, rekao je Balavac.

Na kraju je naglasio kako je riječ o podijeljenoj i često preklopljenoj nadležnosti između Grada, Županije i Federacije, zbog čega je teško pronaći rješenje koje istodobno odgovara svima i uklapa se u važeći pravni okvir.

“Inspektori ne dolaze na teren da prave dodatne probleme ni da budu politički angažirani. Oni rade isključivo po svojim zakonima i imaju odgovornost da se njihovi zaključci i rješenja provode”, zaključio je Balavac.