Skupština Hercegbosanske županije danas je usvojila novi Zakon o koncesijama, a za njegovo donošenje glasovalo je 16 zastupnika, unatoč javnim apelima brojnih građanskih inicijativa, mjesnih zajednica i udruga da se zakon povuče ili dodatno doradi.
Ruke za zakon podigli su: Nikolina Mioč, Ivan Ivić, Stipan Šarac, Robert Bagarić, Ante Baković, Marija Bagarić i Stipo Galić iz HNP-a, Marija Šarac, Mladen Šarić i Jozo Ćosić iz HDZ-a 1990, Goran Broćeta i Nikola Materić iz SNSD-a, Hikmet Hodžić i Arif Kovačević iz SDA te Dragana Damjanović iz Srpskog jedinstva i Nikola Srdić iz Srpske sloge.
Vlada je donošenje zakona obrazložila potrebom usklađivanja s presudom Ustavnog suda Federacije BiH, kojom je raniji zakon proglašen neusklađenim s pravom općina na lokalnu samoupravu. Ministar gospodarstva Miroslav Jaglica istaknuo je da novi zakon uvodi sustav usklađen s europskim standardima te omogućuje učinkovitije upravljanje javnim dobrima i povećanje proračunskih prihoda.
No, upravo oko načina upravljanja javnim dobrima i zaštite lokalnih zajednica koncentrirane su glavne kritike.
Građanske inicijative upozoravale su da prijedlog zakona i dalje omogućuje izravnu dodjelu koncesija bez precizno definiranih kriterija te da se pojam „iznimnih situacija“ ne razrađuje dovoljno jasno. Podsjetili su da su i ranije gotovo sve koncesije u županiji dodjeljivane kao samoinicijativne ponude, bez klasičnih javnih nadmetanja.
Posebno su problematizirali odredbu prema kojoj Vlada može dodijeliti koncesiju i bez suglasnosti općinskog vijeća ako ono ne zauzme stav u određenom roku. Prema njihovom tumačenju, takvo rješenje dovodi u pitanje stvarnu ulogu lokalne samouprave i otvara prostor političkoj procjeni umjesto jasnim pravilima.
Dodatno su upozorili na izostanak minimalno propisanih koncesijskih naknada za obnovljive izvore energije i mineralne sirovine, smatrajući da se time ostavlja širok prostor za diskrecijsko odlučivanje izvršne vlasti bez jasnih financijskih standarda.
Među primjedbama se našla i nedovoljno definirana zaštita izvorišta i vrijednih prirodnih područja, kao i izostanak minimalnih standarda zaštite stanovništva, primjerice kod udaljenosti vjetroturbina od naselja.
Potpisnici apela naveli su i da su prijelazne i završne odredbe pravno sporne jer pokušavaju retroaktivno urediti koncesijske odnose unatrag gotovo dva desetljeća, što bi, prema njihovu stajalištu, moglo ponovno dovesti do osporavanja zakona pred Ustavnim sudom.
Unatoč tim upozorenjima, zastupnička većina odlučila je zakon usvojiti bez dodatnih izmjena.
Predsjednik Vlade HBŽ-a Ivan Vukadin poručio je na sjednici kako se novim zakonom „ništa ne legalizira“, već se omogućuje usklađivanje postojećih koncesijskih ugovora s važećom regulativom te da je riječ o uređenju sustava u skladu s europskim standardima.
Prema dostupnim podacima, Vlada Hercegbosanske županije je u proteklim godinama potpisala najmanje 55 koncesijskih ugovora u različitim sektorima, i to u razdoblju u kojem je pravni okvir za dodjelu koncesija bio predmet ozbiljnih ustavno-pravnih dvojbi.
Riječ je o koncesijama u području energetike, posebno vjetroelektrana i solarnih elektrana, zatim eksploatacije mineralnih sirovina, ali i projekata u turizmu i drugim gospodarskim djelatnostima.
Vezani članci