EU države protjeruju vozače iz BiH unatoč važećim ugovorima o radu, više od 100 već prisilno vraćeno

Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine, koji okuplja profesionalne prijevoznike iz naše zemlje, priopćio je da je evidentirano 100 slučajeva prisilnog, odnosno nasilnog vraćanja profesionalnih vozača iz država Europske unije, kao i više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima država članica EU.

Istodobno su nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile da je samo tijekom jučerašnjeg dana obrađeno dodatnih 100 novih slučajeva prisilnog povratka.

Kako navode iz Konzorcija, riječ je o profesionalnim vozačima koji su uredno zaposleni, posjeduju važeće ugovore o radu i potpunu dokumentaciju, ali su unatoč tome proglašeni osobama koje se „nezakonito“ nalaze na teritoriju pojedinih država Europske unije te su prisilno udaljeni, prenosi Hina.

Iz Konzorcija pojašnjavaju da pojam prisilnog povratka (deportacije) podrazumijeva situaciju u kojoj se pojedinac, na temelju formalnog tumačenja boravka ili procjene rizika, proglašava osobom s nezakonitim boravkom, bez obzira na radni status, ugovor o radu i važeću dokumentaciju, nakon čega se nasilno vraća u matičnu državu, prenosi Fokus.

U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj je, kako tvrde, prisilno udaljeno 100 profesionalnih vozača isključivo zato što obavljaju svoj posao u međunarodnom cestovnom prijevozu. Konzorcij ističe da je riječ o osobama koje ne krše zakon, ne traže azil, ne predstavljaju sigurnosni, migracijski niti socijalni rizik, već isključivo obavljaju svoj profesionalni posao.

Uputili hitan poziv nadležnima u BiH

Prema navodima Konzorcija, ovakva praksa predstavlja izravno kršenje temeljnog prava na rad te je suprotna Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, međunarodnim ugovorima o radu i zapošljavanju, načelima slobodnog kretanja roba i funkcioniranja lanaca opskrbe, kao i jasnom razlikovanju profesionalnih vozača od turista ili neregularnih migranata.

Zbog toga je Konzorcij Logistika BiH uputio hitan javni poziv Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu komunikacija i prometa BiH, Vijeću ministara BiH te drugim nadležnim institucijama da bez odgode usuglase službenu i operativnu poziciju s Europskom komisijom.

Upozoravaju da će, ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih građana Bosne i Hercegovine, isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao.

Iz Konzorcija navode i da šutnja i nečinjenje institucija predstavlja prešutno prihvaćanje prakse koja vodi sustavnom izbacivanju radne snage, urušavanju transportnog sektora te ugrožavanju lanaca opskrbe u Bosni i Hercegovini i regiji.

Posebno se osvrću na, kako navode, pogrešno i namjerno povezivanje problema profesionalnih vozača sa sustavom EES (Entry/Exit System), ističući da problem nema nikakve tehničke veze s tim sustavom te da ne postoji nijedno tehničko pitanje koje bi moglo opravdati pritvaranja, deportacije ili zabrane ulaska.

„Ovo nije pravna procedura, nego institucionalno zastrašivanje“

Konzorcij upozorava i na, kako tvrde, izbjegavanje suštinskog odgovora Europske komisije, koja odgovornost prebacuje na države članice, čime se, prema njihovu stajalištu, omogućuje selektivna i diskriminatorna primjena pravila.

„Ono čemu svjedočimo nije pravna procedura, već model institucionalnog zastrašivanja“, poručuju iz Konzorcija, navodeći da se profesionalni vozači suočavaju s prisilnim udaljavanjima, pritvaranjima, višednevnim zadržavanjima i etiketiranjem kao sigurnosnog rizika.

Podaci za posljednjih 365 dana, kako navode, uključuju 100 nasilno protjeranih profesionalnih vozača, 47 izgubljenih radnih mjesta te više od 100 dana provedenih u pritvorima i zatvorima država Europske unije. Istodobno, bilanca reakcije institucija BiH, prema navodima Konzorcija, iznosi nula prosvjednih nota, nula suštinskih reakcija prema Europskoj komisiji i nula zaštitnih mjera.

Konzorcij Logistika BiH ističe da profesionalni vozači nisu ilegalni migranti, turisti niti sigurnosna prijetnja, već temelj funkcioniranja europskog i regionalnog gospodarstva. Upozoravaju da bi nastavak ove prakse mogao imati ne samo sektorske, već i ozbiljne ekonomske, socijalne i strateške posljedice za Bosnu i Hercegovinu.

Na kraju poručuju da ostaju otvoreni za institucionalni dijalog, ali naglašavaju da odgovornost za posljedice snose oni koji imaju mandat i obvezu reagirati – ukoliko to ne učine.