Kada je portal Hercegovina.info u prosincu 2025. godine objavio istraživački tekst o izostanku građanske energije u Federaciji Bosne i Hercegovine i podatak da je do kraja godine u cijeloj Federaciji registrirano tek pet solarnih prosumera, dok u Hercegovini nije bio priključen nijedan, postavljeno je ključno pitanje: zašto demokratizacija proizvodnje energije kasni unatoč zakonima donesenima još 2023. godine.
Odgovore na to pitanje redakcija je tražila i prije objave teksta, no službena pojašnjenja institucija do tada nisu dostavljena. Tek nakon objave članka stigli su odgovori i očitovanja nadležnih institucija, pa je danas znatno jasnija slika višegodišnjeg institucionalnog zastoja.
Dodatno je indikativno da Elektroprivreda HZ HB nije na vrijeme dostavila odgovor ni Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije, iako je Ministarstvo službeno zatražilo očitovanje u sklopu pripreme odgovora na novinarski upit. Taj podatak proizlazi iz samog dopisa Ministarstva.
U takvom kontekstu, jučerašnja sjednica Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) predstavlja prvi konkretan regulatorni pomak nakon gotovo tri godine čekanja.
Energetski zakoni kojima je uveden prosumerski model u Federaciji BiH usvojeni su 2023. godine. Njima je građanima omogućeno da proizvode električnu energiju za vlastite potrebe i viškove predaju u mrežu.
Međutim, iz odgovora Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije proizlazi da u trenutku donošenja zakona nisu bili spremni podzakonski akti nužni za njihovu primjenu. Pravilnici su donošenI postupno tijekom 2024. i 2025. godine, dok se puni mehanizmi, uključujući sustav aukcija, planiraju u primjeni tek tijekom 2026. godine.
Time je već u startu stvoren višegodišnji jaz između zakona i njegove provedbe.
Regulatorna komisija za energiju u FBiH u studenom 2025. godine usvojila je Pravilnik o proizvođačima vlastite potrošnje, kojim su uređeni neto mjerenje i neto obračun.
No FERK u svom očitovanju ističe da se provedba tih pravila odnosi na operatore distributivnog sustava, odnosno elektroprivrede. Regulator donosi propise, ali nema mehanizme kojima bi osigurao njihovu jednaku i pravodobnu primjenu na terenu.
U praksi je to značilo da građani u različitim dijelovima Federacije BiH nemaju ista prava, iako se nalaze unutar istog zakonskog okvira.
Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju u svom odgovoru potvrđuje da se sustav razvijao postupno te da su kriteriji i procedure naknadno usklađivani.
Istodobno se priznaje da sustav aukcija, predviđen još 2023. godine, do danas nije proveden, te da se prve aukcije očekuju tek 2026. godine.
Elektroprivreda BiH u svom očitovanju dodatno navodi da pojednostavljene procedure za priključenje prosumera postoje kao zakonska obveza, ali da “nije definiran rok kada isto treba propisati”, čime je potvrđen pravni vakuum koji je godinama kočio građansku energiju.
Fond za zaštitu okoliša FBiH u svom odgovoru navodi da pitanja provedbe energetskih zakona nisu u njegovoj nadležnosti, iako mu je povjeren Informacijski sustav energetske efikasnosti FBiH.
Međutim, taj sustav nije povezan s elektroprivredama niti ima izravnu ulogu u postupku priključenja prosumera, čime se dodatno potvrđuje fragmentiranost cijelog energetskog sustava.
Na drugoj redovitoj sjednici u 2026. godini FERK je donio odluke koje se izravno odnose na prosumere i priključenje na mrežu.
Donesena je odluka o davanju suglasnosti na Pravila o priključenju objekata korisnika distribucijskog sustava za:
– JP Elektroprivredu BiH d.d. Sarajevo
– JP Elektroprivredu HZ HB d.d. Mostar
Tim pravilima propisani su uvjeti, postupak i način priključenja korisnika na distribucijsku mrežu, uključujući i pojednostavljenu proceduru za elektrane za vlastite potrebe do uključivo 23 kW, što se prvenstveno odnosi na kućne solarne elektrane.
Odluke FERK-a predstavljaju prvi formalni korak prema ujednačavanju pravila na području cijele Federacije BiH, uključujući i Hercegovinu, gdje do sada nije bio priključen nijedan prosumer.
Nakon gotovo tri godine zastoja, regulatorni okvir za priključenje malih solarnih elektrana sada formalno postoji. No ključ ostaje u njegovoj provedbi.
Građani sada očekuju da elektroprivrede objave jasne upute, obrasce i rokove, kako bi se pojednostavljena procedura do 23 kW u praksi doista mogla koristiti, a ne ostati još jedno mrtvo slovo na papiru. Elektroprivreda BiH je svoje pravilnike objavila, dok iz EP HZHB postoji obećanje da će biti objavljeni u što skorijem roku.
Hoće li 2026. godina označiti stvarni početak demokratizacije proizvodnje energije ili tek novu rundu obećanja, pokazat će brzina kojom će odluke FERK-a biti primijenjene na terenu.
Jedno je, međutim, sada jasno: izostanak prosumera u Federaciji BiH nije bio rezultat nezainteresiranosti građana, već posljedica višegodišnje institucionalne neusklađenosti.
Vezani članci