EKONOMSKE SLOBODE BiH iza egzotične klape, ispred nas su Zelenortski otoci, Bocvana, Mauricijus i Samoa

BiH se po ekonomskim slobodama nalazi na 63. mjestu u svijetu i ima ocjenu koja je iznad globalnog prosjeka, ali je i dalje među najslabije rangiranim europskim državama, na 35. mjestu od 44 analizirane.

Navodi se ovo u studiji koju svake godine objavljuje “Heritage fondacija”, baveći se samo analizom koncepta ekonomske slobode, koji u svijetu služi kao vitalni okvir za procjenu stupnja do kojeg pojedinci i poduzeća imaju slobodu da donose ekonomske odluke.

Pojednostavljeno rečeno, ekonomska sloboda predstavlja pravo svakog pojedinca, raspolaže i upravlja svojim radom i imovinom. Ona podrazumijeva minimalnu intervenciju države koja se ogleda prvenstveno u zaštiti osnovnih svojinskih prava, kao i provođenju i efikasnosti zakona pri izvršenju ugovora, ali i da svi segmenti gospodarskih tokova budu rasterećeni državnog uplitanja.

Prema analizi ove fondacije, BiH je, od nula do stotinu, ocijenjena sa 62,9 - što je za 0,5 lošiji rezultat nego prošle godine. Na ovaj način, BiH je svrstana među zemlje s “umjerenim ekonomskim slobodama”, a ispred nje su se našle i neke egzotične zemlje poput Mauricijusa, Barbadosa, Samoe i Zelenortskih otoci, ali i Botswane, Jamajke pa čak i Kolumbije. Utjeha, kakva-takva, može eventualno biti da su iza BiH, na ovoj globalnoj mapi ekonomskih sloboda ostali Italija, Grčka, Rusija, Azerbejdžan i Turska.

Inače, samo četiri zemlje na svijetu su dobile ocjenu 80 ili više - Irska, Singapur, Švicarska i Tajvan. One su označene kao ekonomski potpuno slobodne. Najslabije rangirane zemlje su Sjeverna Koreja, Kuba, Venezuela i Sudan, a interesantno je da se azijski div, Kina nalazi na izuzetno niskom mjestu - 154, Indija na 131, a Amerika na 25. 

Od država bivše Jugoslavije najbolje je rangirana Slovenija, koja se nalazi na 37 mjestu. Iza nje je Hrvatska (46) i Albanija (49) te Sjeverna Makedonija (56) i Srbija (58). Iza BiH se nalazi samo Crna Gora (77).

Prema ocjenama autora ove studije, na ovaj rezultat BiH utjecalo je generalno spora tranzicija, pogotovo kada je u pitanju regulatorna efikasnost i politika otvorenog tržišta. Navedeno je i da su temelji ekonomske slobode krhki i neujednačeni te da je najveći krivac za to loša zaštita imovinskih prava i raširena korupcija što, kako je navedeno, obeshrabruje veću preduzetničku aktivnost. Upozoreno je i kako su zakoni o radu složeni i ne sprovode se u potpunosti, da razne necarinske barijere dodatno ograničavaju trgovinske tokove. Ali i da složeni regulatorni okviri predstavljaju prepreku za nova strana ulaganja.

Ono što je zanimljivo, BiH je ocijenjena izuzetno visokom ocjenom kada su u pitanju “porezna opterećenja” (93) i “fiskalno zdravlje” (96), ali i niskom kod stavki “integritet vlade” i “sudska efikasnost” (33).

Poredeći ove podatke sa onima iz 2013. napravljen je određeni napredak u ekonomskim slobodama, jer se BiH tada nalazila na 103 mjestu, ali ono što je očigledno - i dalje nas muče iste stvari, vladavina prava, korupcija, podložnost sudova političkom uticaju, ali i visoka javna potrošnja, što predstavlja veliko opterećenje za gospodarstvo.

Ukazao je na ovo i ekonomist Zoran Pavlović, navodeći kako ovdašnje vlasti godinama olako shvataju ovakve i slične analize, jer one mogu biti dobar mamac za inozemni kapital.

"Heritage fondacija” je izuzetno ozbiljna američka fondacija. I ono što me sve više brine jest to da naše vlasti uopšte ne brinu kako nas drugi vide i ocjenjuju. Pored toga, i iz ove najnovije studije se može vidjeti da se u našem sustavu ništa nabolje ne popravlja, pogotovo u onim segmentima u kojima konstantno dobivamo niske ocene", kaže Pavlović.    

Navodi i da na ekonomske slobode u BiH, najveći negativni utjecaj imaju razna birokratska ograničenja. Kao primjer je naveo takozvane grinfild investicije za čiju je realizaciju potrebno izuzetno mnogo vremena i administrativnih troškova.

"Ponekad je čak potrebno i po 18 i više mjeseci da bi se došlo do dokumentacija kako bi se napravila neka obična hala. Još jedan problem je favoriziranje određenih privilegiranih tvrtki, što onda utječe na transparentnost, ali i spremnost sudova da se ozbiljnije uhvate u koštac s korupcijom", poručio je Pavlović.

Muku muči i Njemačka

Europski ekonomski div Njemačka nalazi se na 10. mjestu, s ocjenom 73,7. Jedna od kategorija u kojoj je ova zemlja imala najslabiji rezultat bila je državna potrošnja (28,3/100). Tijekom posljednje tri godine, državna potrošnja u Njemačkoj je u prosjeku iznosila čak 50 posto BDP-a.