"Nijedna više", poručili su jučer Duvnjaci na javnoj raspravi o vjetroparku Gradina, projektu koji je planiran na području općine Tomislavgrad. Investitoru su jasno poručili da vjetroelektrane gradi u svom gradu, a od Federalnog ministarstva okoliša i turizma zatražili da naloži izradu cjelovite i javno dostupne studije utjecaja na okoliša koja bi VE Gradina promatrala zajedno s već postojećim vjetroparkovima na tom području.
Burna, glasna i s jasnom porukom protivljenja novim vjetroturbinama oko duvanjskih sela. Tako bi se mogla opisati javna rasprava koju je organiziralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma u postupku prethodne procjene utjecaja na okoliš za projekt vjetroparka Gradina na području Tomislavgrada.
Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju 17 vjetroturbina ukupne snage 100 MW, a koji planira realizirati poduzeće Lager. Projekt je izazvao snažno protivljenje stanovnika Brišnika, Cebare, Bukovice, Mrkodola i drugih okolnih sela.
Nakon iskustava s vjetroparkovima Mesihovina i Oštrc, mještani poručuju da su lekciju naučili. Obećanjima više ne vjeruju, a nove vjetroturbine u blizini svojih kuća, kažu, neće dopustiti.
"Nećemo više biti pokusni poligon. Ako ih žele graditi, neka ih grade u Posušju", jedna je od poruka koja se mogla čuti tijekom burne rasprave.
Reakcije okupljenih nisu se odnosile samo na 17 novih vjetroturbina planiranih u sklopu vjetroparka Gradina. Iznad njihovih sela već se vrte 22 turbine vjetroparka Mesihovina, dok je još osam turbina VE Oštrc izgrađeno tik uz rub općina Posušje i Tomislavgrad. Ako bi se izgradila i Gradina, poručili su, taj bi prostor bio okružen s ukupno 47 vjetroturbina.
"Molim vas da stavite najvažniju primjedbu danas ovdje, a to je da mi smatramo da bi bio zločin prema ljudima da vi ovu vjetroelektranu tretirate kao zaseban subjekt", poručila je Federalnom ministarstvu okkoliša Anđa Ćosić, predstavnica mjesnih zajednica i udruga s područja Tomislavgrada.
Upozorila je da se VE Gradina mora promatrati zajedno s postojećim vjetroparkovima Mesihovina i Oštrc.
"Ono što mi tražimo jest da se napravi procjena utjecaja na ljude, prostor, faunu, vizualni identitet i kvalitetu života svih triju vjetroparkova zajedno", dodala je.
Anđa Ćosić potom je sustavno otvorila niz pravnih, tehničkih i okolišnih primjedbi, tražeći da se one unesu u zapisnik javne rasprave.
Među najvažnijim primjedbama izdvojila je zakonsko-pravnu osnovu koncesije, tvrdeći da je ugovor iz 2008. godine sporan jer tadašnji Zakon o koncesijama HBŽ-a nije izrijekom predviđao koncesije za vjetropark ili solarni park. Problematičnim je ocijenila i redoslijed procedura, jer je urbanistička suglasnost izdana na temelju ranije dokumentacije, dok se sada vodi nova prethodna procjena zbog izmijenjene snage, broja turbina i rasporeda projekta.
Ćosić je upozorila i na nelogičnosti u podacima o snazi projekta. Iako se u postupku govori o vjetroparku do 100 MW, u dokumentaciji se spominje 17 vjetroagregata do 8 MW, što ukupno iznosi 136 MW. Mještani su upozorili i na podatak iz dokumentacije Elektroprijenosa BiH u kojem se, prema njihovim tvrdnjama, pojavljivala snaga od 100 plus 250 MW. Predstavnik investitora taj je podatak nazvao pogreškom u registru.
Posebno su problematizirane koordinate i katastarske čestice. Ćosić je navela primjer turbine koja je, prema tvrdnjama mještana, u dokumentaciji prikazana na čestici u Gornjem Brišniku na kojoj se već nalazi postojeća turbina vjetroparka Mesihovina.
Jedna od najosjetljivijih primjedbi odnosila se na blizinu objekata. Ćosić je podsjetila da u domaćem zakonodavstvu nije propisana minimalna udaljenost vjetroturbina od stambenih objekata te je za to prozvala Vladu HBŽ-a, tvrdeći da je odbila zahtjev mjesnih zajednica da se takva udaljenost propiše.
Kao primjer europske prakse navela je Dansku, u kojoj se, prema njezinim riječima, udaljenost računa kao visina turbine puta deset. Za turbine visoke oko 245 metara to bi značilo približno 2,45 kilometara udaljenosti od kuća.
U Tomislavgradu su, istaknuli su okupljeni, neke turbine vjetroparka Mesihovina od prvih objekata udaljene manje od 200 metara.
Mještani su upozorili i na buku, zasjenjenje te iskustvo stanovnika koji već žive uz postojeće vjetroparkove. Posebno su istaknuli da se škola za djecu s posebnim potrebama u Kovačima nalazi oko 550 metara od planirane turbine, dok je Osnovna škola Brišnik, prema njihovim tvrdnjama, udaljena oko 700 metara. Zatražili su da se u postupku posebno ispita utjecaj zasjenjenja, buke i rada velikih turbina na stanovništvo.
Upravo u tom dijelu rasprave ponovno je otvoreno i pitanje odgovornosti županijske vlasti. Posebno ogorčenje izazvao je izostanak predstavnika Vlade HBŽ-a, za koje je rečeno da su bili pozvani na javnu raspravu.
Okupljeni su im otvoreno zamjerili nedolazak, poručujući kako upravo županijsku vlast smatraju najodgovornijom za to što je Hercegbosanska županija posljednjih godina, prema njihovim riječima, stavljena u okove brojnih koncesija.
Nakon političkih, pravnih i okolišnih primjedbi, dio rasprave bio je usmjeren na samu dokumentaciju za projekt Gradina. Uz predstavnike Federalnog ministarstva okoliša i turizma, okupljenima su se obratili i predstavnici investitora, posuške tvrtke Lager, te predstavnici mostarske tvrtke Zagrebinspekt, koja je izradila dokumentaciju u postupku prethodne procjene utjecaja na okoliš.
Posebno pitanje upućeno je Zagrebinspektu, izrađivaču dokumentacije. Predstavnik Speleološkog društva Mijatovi dvori problematizirao je navode iz njihove studije, u kojoj stoji da su Grabovica i Midena ista planina, kao i da je Buško jezero nastalo pregrađivanjem rijeke Cetine. Riječ je o tvrdnji koja je u dvorani izazvala burne reakcije, jer je Buško jezero umjetna akumulacija nastala potapanjem nekadašnjeg Buškog blata, povezana s vodama Livanjskog i Duvanjskog polja te hidroenergetskim sustavom HE Orlovac.
Iz Zagrebinspekta su odgovorili kako je riječ o pogrešci, no predstavnici udruga upozorili su Ministarstvo da takvih pogrešaka ima previše.
"Mnogo je takvih pogrešaka u studiji, nažalost", kazao je predstavnik Speleološkog društva Mijatovi dvori.
Ovo nije prvi put da udruge i građani upozoravaju na pogreške u dokumentaciji koju Zagrebinspekt izrađuje za projekte vjetroelektrana. Na ranijoj javnoj raspravi u Livnu, održanoj zbog projekta vjetroelektrane na području Kruzi, upozoreno je da se u dokumentaciji umjesto tog lokaliteta navodila planina Mućevača, za koju su sudionici rasprave tvrdili da ne postoji.
Tada su iznesene i primjedbe da je riječ o "copy-paste" dokumentaciji, bez provjere stvarnih podataka s terena. Sudionici rasprave upozorili su i da je u popisu dokumentacije bio priložen idejni projekt drugog vjetroparka u Tomislavgradu, što su naveli kao dodatni razlog za sumnju u vjerodostojnost izrađene studije.
"Kada se na početku pogriješi lokalitet, onda znamo kolika je vjerodostojnost ostatka dokumenta", kazao je tada Ivica Brešić.
Slično pitanje otvoreno je i u Tomislavgradu. Okupljeni su pitali kako vjerovati dokumentaciji za VE Gradina ako se u njoj pogrešno navodi način nastanka Buškog jezera, jednog od ključnih geografskih obilježja tog kraja.
U raspravi je otvoreno i pitanje načina na koji se bira izrađivač dokumentacije.
"Koji je smisao toga da investitor sam sebi određuje tko će mu pisati prethodnu studiju utjecaja na okoliš? Ako vas netko angažira za posao, logično je da ćete mu taj posao i napraviti. A s obzirom na to da Zagrebinspekt radi i poslove tehničkog pregleda vjetroelektrana te zaštite na radu, logično je da će ići sebi u korist. Znači, mi ovdje imamo investitora, Zagrebinspekt i Lager", rečeno je u raspravi.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma odgovorili su kako Ministarstvo nema utjecaj na to koju će tvrtku, odnosno kojeg ovlaštenika s liste ovlaštenih konzultantskih kuća, investitor izabrati. Pojasnili su da postoji lista od oko 18 konzultantskih kuća koje imaju ovlaštenje za izradu zahtjeva, studija i zahtjeva za okolišne dozvole.
"Mi ne možemo ni na koji način utjecati na to koju će konzultantsku kuću investitor izabrati. Investitori s te liste mogu izabrati onu konzultantsku kuću koju žele. Svaka konzultantska kuća trebala bi imati profesionalni dignitet i raditi stručno. Do sada je svaka konzultantska kuća koja je radila zahtjeve i studije to radila profesionalno i u skladu s onim kako je propisano", odgovoreno je iz Ministarstva.
Najkonkretnije primjedbe na studiju odnosile su se na pitanje krša, vrtača i podzemnih kanala. Predstavnici lokalne zajednice i speleolozi zamjerili su ekspertima koji su radili dokumentaciju to što, prema njihovim tvrdnjama, nisu dovoljno obradili jedno od najvažnijih obilježja prostora na kojem se planira gradnja, izrazito osjetljiv krški teren.
"Zašto ste izbjegli podatke o 8500 vrtača na području Grabovice i Midene te 200 speleoloških objekata koji su važni za to područje i govore o tome da je ovo velika ponorna zona? Znači, ima puno kaverni koje bi se sigurno prilikom kopanja i miniranja pronašle", istaknuo je predstavnik Speleološkog društva Mijatovi dvori.
Jedna od ozbiljnijih primjedbi odnosila se i na izostanak hidrogeološke analize. Anđa Ćosić upozorila je da u prethodnoj procjeni utjecaja na okoliš nije napravljena analiza koja bi isključila povezanost podzemnih kanala s vodocrpilištem Brišnik te izvorištima Cebara i Brišnik.
"Mi kao mještani koji tu živimo znamo da je to međusobno povezano. Investitor nije došao ni s kakvom hidrogeološkom analizom. Ako se bilo koji od tih kanala uruši ili začepi prilikom miniranja, kako je moguće nastaviti postupak bez ozbiljne hidrogeološke analize na području izvorišta Brišnik i Cebari? Tko će preuzeti pravnu i financijsku odgovornost u slučaju mogućeg onečišćenja izvorišta?", upozorila je Ćosić.
Na pitanje odvjetnika investitora hoće li udruge i mještani biti protiv projekta i ako se izradi potpuna studija utjecaja na okoliš, reagirala je Anđa Ćosić. Poručila je da protivljenje projektu ne oslobađa investitora obveze izrade pune studije.
"To što ćemo mi i dalje biti protiv projekta ne oslobađa vas obveze da izradite studiju utjecaja na okoliš po ESI standardima. Samo tada će Ministarstvo znati o čemu uopće donosi odluku. Ne može Ministarstvo nemati nikakve podatke i onda donositi odluku u vaše ime. Mi s vama pričamo o okolišu. Ono što pokušavamo reći jest da Ministarstvo u ovom trenutku nema ni izbliza vjerodostojne podatke da bi donijelo bilo kakvu relevantnu odluku", poručila je Ćosić.
Dodala je kako će pitanje protivljenja projektu mještani i udruge rješavati s lokalnim vlastima.
"A to jesmo li mi protiv, rješavat ćemo sa svojim vlastima", kazala je Ćosić, najavivši skore prosvjede udruga i inicijativa s područja Tomislavgrada, Livna i drugih lokalnih zajednica koje se protive brojnim koncesijama u ovoj županiji.
Vezani članci