Dug privatnih tvrtki u FBiH približio se 10 milijardi KM

Kreditiranje privatnog sektora u Federaciji BiH snažno je ubrzano u prvoj polovici 2026. godine. Privatna poduzeća i društva krajem lipnja bankama su dugovala 9,81 milijardu KM, gotovo milijardu više nego samo šest mjeseci ranije. Najveći dio kredita pravnim osobama koncentriran je u trgovini i prerađivačkoj industriji.

Podaci Agencije za bankarstvo Federacije BiH pokazuju da je stanje kredita privatnih poduzeća i društava s 8,87 milijardi KM na kraju 2025. poraslo na 9,81 milijardu KM krajem lipnja 2026. godine, javlja Akta.ba.

Riječ je o povećanju od približno 934,9 milijuna KM, odnosno 11 posto u samo šest mjeseci. Istodobno je njihov udio u ukupnom kreditnom portfelju banaka porastao s 41 na 41,9 posto.

Ukupni krediti pravnim osobama, u koje osim privatnih tvrtki ulaze i drugi sektori, dosegnuli su 12 milijardi KM, što je povećanje od 1,1 milijardu KM ili 9,6 posto u odnosu na kraj prošle godine.

Agencija navodi da bi, kada bi se isključilo smanjenje kratkoročnih izloženosti niskog rizika kod dviju banaka, rast kreditnog portfelja pravnih osoba iznosio čak 10,4 posto.

Rastu i kratkoročni i dugoročni krediti

Podaci o ročnosti pokazuju da rast nije koncentriran samo na jednu vrstu financiranja.

Kratkoročni krediti privatnim poduzećima povećani su s 3,55 na 3,99 milijardi KM, odnosno za oko 437 milijuna KM.

Istodobno su dugoročni krediti porasli s 5,17 na 5,67 milijardi KM, što predstavlja povećanje od približno 502 milijuna KM.

To pokazuje da raste i dugoročnija izloženost banaka prema privatnom sektoru. Ipak, iz samog izvješća Agencije ne može se zaključiti da je cjelokupan rast posljedica novih ulaganja, jer dio kratkoročnih kredita može biti povezan s likvidnošću i tekućim poslovanjem tvrtki.

Trgovina duguje bankama 3,9 milijardi KM

Kada se promatraju svi krediti pravnim osobama prema djelatnostima, najveći dužnik bankarskog sektora je trgovina.

Na tu djelatnost otpada čak 3,9 milijardi KM, odnosno 32,5 posto svih kredita pravnim osobama.

Slijedi prerađivačka industrija s 2,5 milijardi KM, što čini 21,2 posto ukupnog portfelja. Građevinarstvo ima 1,1 milijardu KM kredita, odnosno 9,2 posto, dok se na financijske djelatnosti odnosi oko milijardu KM ili 8,4 posto.

To znači da trgovina i prerađivačka industrija zajedno čine više od polovice ukupnog kreditnog portfelja pravnih osoba.

Unatoč većem dugu, manje problematičnih kredita

Snažan rast kreditiranja zasad nije praćen rastom problematičnih kredita, navodi se u izvješću.

Od ukupno 12,04 milijarde KM kredita pravnim osobama, 143,9 milijuna KM nalazi se u razini kreditnog rizika 3, dok je krajem 2025. taj iznos bio 171,1 milijun KM.

Agencija navodi da nekvalitetni krediti pravnih osoba čine 1,2 posto njihova kreditnog portfelja, što je za 0,4 postotna boda manje nego na kraju prošle godine.

Među četiri djelatnosti s najvećim kreditnim portfeljem udio problematičnih kredita iznosi 1,1 posto u trgovini, dva posto u prerađivačkoj industriji, 0,5 posto u građevinarstvu i svega 0,01 posto u financijskim djelatnostima.

Znatno drukčija slika vidljiva je u pojedinim manjim sektorima. Najveći udio problematičnih kredita Agencija bilježi u poljoprivredi, gdje iznosi 13,1 posto, dok kod djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda i sanacije okoliša iznosi osam posto.

Prosječna ponderirana efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite gospodarstvu u prvom polugodištu 2026. iznosila je 2,83 posto, u odnosu na 2,80 posto u istom razdoblju prošle godine.

Dok su kamatne stope za stanovništvo pale sa 6,45 na 6,19 posto, cijena novih kredita gospodarstvu ostala je gotovo nepromijenjena, uz blagi rast od 0,03 postotna boda.

Iz izvješća se može zaključiti da su banke u prvoj polovici 2026. značajno povećale kreditnu izloženost prema privatnim tvrtkama, čiji se ukupni dug približio granici od deset milijardi KM.