Njemački mediji već tjednima izvještavaju o slučaju Huse B. (42), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je trebao biti deportiran još prije 17 godina, no i dalje se nalazi u Njemačkoj, gdje prima socijalnu pomoć u iznosu od 7.300 eura.
Njemački portal schwaebische.de navodi da mu jedinu zaštitu od deportacije predstavljaju njegova djeca, njih osmero. U tekstu se analizira dokle u njemačkom pravu seže zaštita braka i obitelji, prenose Nezavisne novine.
„On živi u Kölnu, obvezan je napustiti zemlju jer je višestruko osuđivan, ali ne može biti deportiran zbog svojih osmero djece. I to unatoč činjenici da se Bosna i Hercegovina smatra sigurnom zemljom podrijetla. Kako je to moguće? Postoje li slične situacije i u Baden-Württembergu?“, pitaju se novinari schwaebische.de.
O slučaju u Kölnu ne može se dati jednostavna ocjena, objašnjava Tomas Oeben, dužnosnik Ministarstva pravosuđa i migracija Baden-Württemberga. Razlog je to što nisu dostupne sve informacije o konkretnom slučaju.
Prema važećem zakonu, kada su stranci obvezni napustiti zemlju, a to ne učine dobrovoljno u predviđenom roku, njihov boravak u Njemačkoj mora biti prisilno okončan. Za provedbu su zakonski nadležne službe za strance.
Ipak, svakoj deportaciji mora prethoditi individualna procjena dopušta li konkretna situacija takvu mjeru ili postoje razlozi za ostanak ili odgodu.
U slučaju da bi deportacija dovela do, ne samo privremenog, razdvajanja obitelji, osobito roditelja i djece, mora se uzeti u obzir pitanje proporcionalnosti. Istodobno se moraju poštovati načela višeg prava, posebno članak 6. Temeljnog zakona Njemačke, koji jamči posebnu zaštitu obitelji, kao i članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji se odnosi na pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života.
To znači da nadležna tijela moraju uzeti u obzir obiteljske veze osobe s članovima koji se zakonito nalaze u Njemačkoj. Procjena se vrši prema težini tih veza. U pojedinim slučajevima ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom može pravno spriječiti deportaciju. No postoje i situacije u kojima, unatoč postojanju biološkog djeteta, prevlada državni interes za okončanje boravka te se deportacija provede.
Njemački mediji podsjećaju na upečatljiv slučaj iz 2023. godine u Bad Waldseeu, kada je državljanin Nigerije, zaposlen kao zavarivač u jednoj tvrtki u Ravensburgu, deportiran neposredno prije Božića. Svoju maloljetnu kćer morao je ostaviti kod životne partnerice. Postupanje vlasti izazvalo je znatno negodovanje, ali odluka je tada ipak provedena.
U slučaju Huse B., situacija je dodatno složena jer je, prema pisanju medija, nastavio s kaznenim djelima, što njegov slučaj čini još spornijim.
Kada su ga novinari u njegovu domu u Kölnu suočili s tim navodima, negirao je svoju kriminalnu prošlost ili ju je umanjio.
„Posljednje kazneno djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi Huso B.
Međutim, prema navodima medija, to nije točno. Posljednji put trebao se pojaviti pred sudom 8. prosinca 2025. godine, pod optužbom da je pokušao počiniti prijevaru u jednoj drogeriji koristeći poklon-kartice. Postupak je u međuvremenu odgođen za ovu godinu.
Vezani članci