Dizel dosegnuo 3,38 KM, zalihe ograničene: FBiH treba još četiri naftna terminala

Novi rast cijena nafte na svjetskom tržištu ponovno povećava pritisak na cijene goriva u Bosni i Hercegovini. Litra dizela u prosjeku stoji 3,38 KM, dok nadležni tvrde da opskrba zasad nije ugrožena, ali upozoravaju na nedostatne skladišne kapacitete i ograničene rezerve.

Cijena sirove nafte u četvrtak je porasla iznad 93 dolara po barelu, dosegnuvši najvišu razinu u više od tri tjedna. Rast potiču rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, smanjeni izvoz s Bliskog istoka te neizvjesnost oko prometa kroz Hormuški tjesnac.

Prema Reutersu, promet tim plovnim putem i dalje je daleko ispod predratne razine. Iran tvrdi da je tjesnac zatvoren, dok SAD navodi da je otvoren. Podaci o praćenju brodova pokazuju da je u srijedu njime prošlo samo devet teretnih plovila.

Hormuškim tjesnacem prije rata prevozila se približno petina nafte koja se troši u svijetu.

Spremnik goriva skuplji za približno 30 KM

Prema prilogu Federalne televizije, dizel je trenutačno najskuplji naftni derivat u BiH, s prosječnom cijenom od 3,38 KM po litri. Punjenje spremnika stoji približno 30 KM više nego mjesec dana ranije.

Rast cijene sirove nafte ne bi se trebao trenutačno odraziti na benzinske postaje jer trgovci najprije prodaju zalihe nabavljene po ranijim cijenama. Međutim, nove nabavne cijene postupno se prenose na potrošače.

U Federaciji BiH na snazi je odluka kojom je maloprodajna marža ograničena na 0,25 KM po litri. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ranije je naveo da se promjene cijena nadziru te da građani eventualne nepravilnosti mogu prijaviti putem aplikacije FMT Oil. Trošarine i PDV, međutim, u nadležnosti su državne razine. Vlada FBiH

Panična kupnja može izazvati dodatne probleme

Svaka najava snažnijeg poskupljenja može potaknuti građane i gospodarstvo na stvaranje dodatnih zaliha. Takva panična kupnja u kratkom razdoblju može opteretiti distributere i izazvati privremene nestašice.

U prilogu Federalne televizije upozoreno je da bi se europsko tržište najesen moglo suočiti s ozbiljnim manjkom goriva, osobito dizela, zbog smanjenih ruskih isporuka i poremećaja na Bliskom istoku.

Istodobno su snažno porasle cijene prirodnog plina, dok europske države pokušavaju napuniti skladišta prije zime. Početkom kolovoza europska skladišta bila su popunjena nešto manje od 58 posto, što je najniža razina za to doba godine otkako se podaci prate. Reuters

Terminali tvrde da nema razloga za paniku

Iz Operatora – Terminali Federacije BiH poručuju da trenutačno ne očekuju prekid opskrbe domaćeg tržišta. Navode da se gorivo nabavlja iz rafinerija čije su isporuke zasad stabilne.

Službeni podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da je tijekom prvih šest mjeseci 2026. u Federaciju BiH uvezeno 513.132 tona naftnih derivata, što je 10,44 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Čak 92,75 posto uvoza stiglo je iz Hrvatske, Srbije i Italije. Federalno ministarstvo trgovine

Federacija raspolaže određenim količinama dizela i benzina namijenjenima prioritetnim službama, uključujući bolnice, hitnu medicinsku pomoć, civilnu zaštitu i policiju.

Prema informacijama iz priloga, postojeće rezerve u slučaju ozbiljnog poremećaja mogle bi trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o količinama i brzini potrošnje. One nisu dovoljne za dugotrajno održavanje cjelokupnog tržišta.

Federalna televizija navodi i da Republika Srpska nema odgovarajuće zalihe naftnih derivata.

Lakić: Potrebna još četiri terminala

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ocijenio je da je stanje u Federaciji BiH trenutačno stabilno, ali da postojeći skladišni kapaciteti nisu dovoljni za dugoročnu energetsku sigurnost.

Prema njegovim riječima, potrebno je izgraditi još četiri naftna terminala i osigurati znatno veće rezerve od trenutačnih.

Problem se, međutim, ne može riješiti samo na razini Federacije BiH. Za privremeno smanjenje trošarina u razdobljima velikih tržišnih poremećaja potreban je dogovor državnih institucija.

U prilogu Federalne televizije navedeno je da je Uprava za neizravno oporezivanje BiH od početka godine na temelju uvoza nafte i naftnih derivata prikupila 1,126 milijardi KM. Istaknuto je kako se pitanje zaštite građana od lančanog rasta cijena ponovno otvara uoči izbora, dok još nema usuglašenog odgovora institucija na moguću dugotrajniju energetsku krizu.