Dioksini, pepeo i dim: Agencija objasnila što Mostarci trebaju znati o hrani nakon požara na Uborku

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine do sada nije zaprimila službene informacije ni prijave koje bi se odnosile na moguću kontaminaciju voća i povrća na širem području Mostara nakon požara na odlagalištu Uborak. Potvrđeno je to za Hercegovina.info iz ove državne institucije, koja je odgovorila na naš upit nakon zabrinutosti građana zbog dima i mogućih posljedica požara na poljoprivredne proizvode.

Iz Agencije navode kako, prema relevantnim znanstvenim izvorima, sagorijevanje otpada na otvorenom prostoru proizvodi brojne onečišćujuće tvari. Među njima su dioksini, policiklički aromatski ugljikovodici, hlapljivi organski spojevi, ugljikov monoksid, heksaklorobenzen i pepeo.

Posebno upozoravaju na dioksine, koji se mogu nakupljati u hranidbenom lancu do razina štetnih za zdravlje ljudi i ekosustava. Kako navode, njihova bioakumulativnost znači da se njihove koncentracije povećavaju kako se kreću kroz hranidbeni lanac.

U odgovoru Agencije pojašnjava se kako je za stvarnu procjenu rizika potrebno imati pouzdane i precizne podatke o utvrđenim koncentracijama štetnih tvari u hrani. Takvi se podaci mogu dobiti isključivo uzorkovanjem i laboratorijskim analizama hrane, uz relevantne podatke o izloženosti potrošača.

Iz Agencije ističu kako službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane biljnog podrijetla na razini primarne proizvodnje provodi poljoprivredna inspekcija, dok je za hranu životinjskog podrijetla nadležna veterinarska inspekcija.

Kada je riječ o mogućoj izloženosti kontaminantima, iz Agencije navode kako treba razlikovati akutnu, odnosno kratkotrajnu, i kroničnu, odnosno dugotrajnu izloženost. Akutna izloženost podrazumijeva jednokratan kontakt ili unos visokih koncentracija tvari, što može dovesti do brzih i neposrednih zdravstvenih reakcija. Kronična izloženost odnosi se na kontinuirano ili ponavljano izlaganje niskim dozama tijekom duljeg vremenskog razdoblja, mjesecima ili godinama, što može izazvati teže posljedice po zdravlje.

Pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije, Agencija navodi kako kratkotrajna izloženost ljudi visokim razinama dioksina može uzrokovati promjene na koži, poput klorakni i mjestimičnog potamnjenja kože, kao i poremećaje funkcije jetre. Dugotrajna izloženost povezuje se s oštećenjima imunološkog, živčanog i endokrinog sustava te reproduktivnih funkcija.

Zbog svega navedenog, Agencija je, kako ističu, u više navrata, počevši od 24. lipnja 2026. godine, potrošačima preporučila pojačane mjere higijene hrane s pogođenih područja.

„Prije konzumacije potrebno je temeljito prati voće i povrće uzgojeno na područjima zahvaćenim sagorijevanjem otpada“, naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Iz ove institucije na kraju poručuju kako, iako u konkretnom slučaju nisu izravno nadležni, ostaju na raspolaganju mjerodavnim institucijama za stručnu i tehničku potporu u provedbi mjera s ciljem zaštite zdravlja građana.