Dok proizvođači mlijeka u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci upozoravaju na ograničavanje otkupa količina koje mljekare preuzimaju od farmera, u Hercegbosanskoj županiji takav problem zasad nije izražen u istoj mjeri. Jedan od ključnih razloga je proizvodnja Livanjskog sira. Riječ je o proizvodu sa zaštićenom oznakom izvornosti koji se proizvodi isključivo od mlijeka s ovog područja.
U dijelu zemlje proizvođači upozoravaju da su neke mljekare počele smanjivati količine koje otkupljuju, a pojedini farmeri dobili su obavijesti da će im se mlijeko preuzimati u znatno manjim količinama nego ranije. U takvim situacijama proizvođači se nalaze u nezavidnom položaju jer proizvedeno mlijeko često nemaju gdje plasirati. Kada otkup stane, farmerima preostaje tek smanjiti proizvodnju, a to u praksi često znači i prodaju dijela muznih krava.
Ipak, u Hercegbosanskoj županiji otkup mlijeka zasad funkcionira bez većih poremećaja. Vlasnik farme Studena Ljuban Gudelj za Hercegovina.info kaže kako lokalne mljekare i proizvodnja Livanjskog sira trenutno osiguravaju siguran plasman mlijeka s ovog područja.
"U našoj županiji imamo sreću da se to zasad nije dogodilo. Mlijeko otkupljuju dvije mljekare, Livanjska mljekara i Eko mljekara Puđa koja ga prerađuje u sir. Kako Livanjski sir ima zaštićenu oznaku izvornosti, mlijeko mora dolaziti upravo s ovog područja, pa kod nas zasad nema nekog problema s otkupom", kazao je Gudelj, vlasnik farme Studena koja se bavi proizvodnjom kravljeg i kozjeg mlijeka.
S druge strane, poremećaji na tržištu mlijeka posljednjih mjeseci ne bilježe se samo u Bosni i Hercegovini. Problemi na tržištu mlijeka povezani su i s kretanjima na europskom tržištu. Prema analizama sektora proizvođača mlijeka, nakon što je Kina smanjila uvoz mlijeka iz Europske unije, dio viškova počeo se prelijevati i na druga tržišta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Proizvodnja Livanjskog sira, jedne od neprepoznatljivijih tradicionalnih delicija ovog kraja, uvelike ovisi o kvalitetnom mlijeku s lokalnih farmi. Upravo zato stabilna i pouzdana domaća sirovina ima ključnu ulogu u održavanju proizvodnje.
Iz Eko mljekare Puđa, jednog od najvećih proizvođača Livanjskog sira, ističu kako kvaliteta mlijeka izravno određuje i kvalitetu konačnog proizvoda.
„Za proizvođača sira stabilna i kvalitetna domaća sirovina od presudne je važnosti. Tvrdi sirevi imaju najduži ciklus proizvodnje u mliječnoj industriji, a zrenje može trajati i više od 12 mjeseci. Upravo zato kvaliteta mlijeka izravno utječe na kvalitetu konačnog proizvoda“, kazali su za Hercegovina.info iz Eko mljekare Puđa.
Dodaju kako je kod Livanjskog sira lokalna sirovina posebno važna jer je riječ o proizvodu sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, zbog čega mlijeko za njegovu proizvodnju mora dolaziti upravo s ovog područja.
Iz ove mljekare navode kako mlijeko s područja Hercegbosanske županije čini gotovo cijelu sirovinsku bazu njihove proizvodnje.
„Mlijeko s područja HBŽ-a ima dominantan udio u ukupnoj našoj preradi, gotovo 100 posto kada je riječ o kravljem i ovčjem mlijeku te oko 63 posto kada je riječ o kozjem mlijeku, čime naša županija predstavlja temelj sirovinske baze za proizvodnju svih naših sireva“, navode iz ove mljekare.
Najveće količine mlijeka koje ova mljekara otkupljuje dolaze s područja Tomislavgrada, Livna, Kupresa i Glamoča. Uz kravlje mlijeko sezonski se otkupljuje i kozje te ovčje mlijeko, dok se manji dio kozjeg mlijeka nabavlja i iz Zapadnohercegovačke županije, s područja Gruda i Posušja.
U posljednje tri godine ukupne otkupljene količine bilježe blagu stabilizaciju uz tendenciju rasta, ponajviše na većim i profesionaliziranim farmama, dok se broj manjih proizvođača postupno smanjuje.
Podaci Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije potvrđuju stabilan trend proizvodnje mlijeka u posljednje tri godine. Analiza federalnih novčanih potpora za razdoblje od 2023. do 2025. obuhvaća proizvodnju kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka u svih šest jedinica lokalne samouprave u županiji.
Najveći proizvođač kravljeg mlijeka je općina Tomislavgrad, gdje je u 2025. godini proizvedeno i otkupljeno 13.865.364 litara mlijeka uz 2.756 registriranih grla, što predstavlja rast od gotovo 1,6 milijuna litara u odnosu na 2023. godinu.
Značajne količine dolaze i iz Glamoča, gdje se godišnje proizvodi oko 2,1 milijun litara kravljeg mlijeka, te iz Livna s proizvodnjom od oko 1,5 milijuna litara.
Kupres se ističe proizvodnjom ovčjeg mlijeka koja je 2025. godine premašila 166 tisuća litara, dok se u Bosanskom Grahovu i Drvaru bilježe manje, ali stabilne količine proizvodnje.
Ukupni podaci pokazuju da mliječna proizvodnja u Hercegbosanskoj županiji ostaje stabilna, uz blagi rast u pojedinim općinama, pri čemu Tomislavgrad, Livno, Glamoč i Kupres čine glavnu sirovinsku bazu za proizvodnju Livanjskog sira.
U prošloj godini za potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju iz proračuna Hercegbosanske županije izdvojeno je 2,5 milijuna konvertibilnih maraka. Dio tih sredstava odnosi se i na sektor proizvodnje mlijeka, koji je jedan od važnijih poljoprivrednih sektora u županiji.
Proizvođači mlijeka ističu kako potpore imaju ključnu ulogu u održavanju proizvodnje.
"Bez poticaja se definitivno ne može opstati u proizvodnji. Oni su nužni kako bi se pokrili osnovni troškovi i kako bi proizvođač mogao ostvariti neku zaradu. Ljudi često misle da poticaji koriste samo poljoprivrednicima, ali koristi imaju i krajnji potrošači jer bez njih cijena mlijeka u trgovinama ne bi bila dvije marke nego znatno viša", kaže Gudelj.
Sličan stav iznose i iz Eko mljekare Puđa, gdje naglašavaju kako potpore imaju važnu stabilizacijsku ulogu u cijelom sektoru.
"Potpore s razine Federacije i županijskih institucija imaju ključnu stabilizacijsku funkciju u mliječnom sektoru. Smatramo da bi bez postojećeg modela potpora došlo do značajnog smanjenja proizvodnje, osobito kod manjih i srednjih proizvođača", navode iz ove mljekare.
Dodaju kako potpore različito utječu na proizvođače. Većim farmama omogućuju dodatna ulaganja i širenje proizvodnje, dok manjim proizvođačima prvenstveno pomažu u pokrivanju troškova i održavanju proizvodnje.
Bosna i Hercegovina i dalje značajan dio potreba za mlijekom i mliječnim proizvodima podmiruje iz uvoza, dok proizvođači upozoravaju da domaća proizvodnja ne stvara višak na tržištu i da zemlja i dalje uvelike ovisi o uvoznim proizvodima.
Gudelj ističe kako BiH ni danas ne proizvodi dovoljno mlijeka za vlastite potrebe, ali smatra da bi veća potražnja za domaćim proizvodima pomogla stabilnosti sektora.
"Bosna i Hercegovina zapravo ni sada ne proizvodi dovoljno mlijeka za vlastite potrebe. Velike količine se uvoze, ne samo mlijeka nego i drugih poljoprivrednih proizvoda. Jedna od stvari koja bi pomogla jest da potrošači više kupuju domaće proizvode", kaže Gudelj.
Sličan problem ističu i iz Eko mljekare Puđa, gdje upozoravaju kako domaći proizvođači teško mogu cjenovno konkurirati velikim europskim sustavima bez određenih kompenzacijskih mehanizama.
"Domaća proizvodnja teško može dugoročno cjenovno konkurirati velikim europskim proizvođačima koji raspolažu znatno većim kapacitetima i nižim troškovima proizvodnje. Konkurentska prednost domaće proizvodnje prije svega je kvaliteta, svježina i podrijetlo sirovine, osobito kod proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom poput Livanjskog sira", navode iz ove mljekare.
U Puđi smatraju kako daljnji razvoj mliječnog sektora u Hercegbosanskoj županiji uvelike ovisi o poticajnoj politici i ulaganjima u poljoprivrednu infrastrukturu.
Navode kako županija raspolaže dobrim prirodnim resursima za razvoj stočarstva, ali da je potrebno dodatno ulagati u uređenje poljoprivrednih površina u Livanjskom polju, posebno u sustave navodnjavanja i odvodnje.
Ističu i kako je zaštita Livanjskog sira na razini Europske unije otvorila prostor za veći izvoz i jačanje prepoznatljivosti ovog proizvoda na međunarodnom tržištu.
„U sljedećih pet godina očekujemo nastavak modernizacije postojećih farmi i pokretanje novih, suvremenih farmi, uključujući one s robotskom mužom koje vode mladi ljudi i povratnici iz dijaspore“, navode iz Eko mljekare Puđa.
Dodaju kako je cilj povećati proizvodnju mlijeka u županiji kako bi se stvorili uvjeti za veći izvoz Livanjskog sira na tržište Europske unije.
Vezani članci