Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, Dragan Čović, ocijenio je ključnom brzu provedbu projekta Južne interkonekcije nakon današnjeg sastanka s predstavnicima američke administracije.
Čović je putem platforme X (bivši Twitter) izvijestio javnost o konstruktivnom sastanku s otpravnikom poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, Johnom Ginkelom, te predstavnicima investitora.
"Južna interkonekcija ostaje imperativ za energetsku diversifikaciju BiH. Stoga je njezina brza provedba ključna, kao i jačanje američkih ulaganja u BiH", poručio je Čović.
Čović je jučer najavio razgovore u sljedećih 10 dana s američkim tvrtkama koje su zainteresirane za gradnju Južne plinske interkonekcije.
Dodao je kako je uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o plinskom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH.
"Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asocijaciju tvrtki iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta", rekao je.
U Sarajevo su stigli i predsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i potpredsjednik Jesse Binnall predstavnici američke privatne tvrtke koja će vjerojatno graditi plinovod u BiH kojim će se povezati s plinskom mrežom Hrvatske.
Tijekom boravka u Bosni i Hercegovini, kako je najavljeno, razgovarat će s domaćim liderima o ulozi američkog kapitala i resursa u razvoju i upravljanju plinovodom Južna interkonekcija.
"Ovaj projekt omogućit će isporuku pouzdanog američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH čime će se ojačati energetska sigurnost svih građana", istaknuli su iz američkog veleposlanstva.
Lideri vladajućih političkih stranaka u Federaciji BiH nakon izravnog pritiska iz krugova administracije Donalda Trumpa načelno su pristali da se provedba projekta Južna interkonekcija prepusti američkom privatnom investitoru.
Tvrtka koja bude odabrana za gradnju plinovoda te njegovu eksploataciju za to bi dobila koncesiju u razdoblju između 30 i 50 godina.
Prije toga bit će nužno izmijeniti zakon o Južnoj interkonekciji koji je početkom 2025. godine usvojio parlament Federacije BiH i u kojemu stoji kako će plinovod graditi tvrtka BH Gas iz Sarajeva, čemu se svo vrijeme protivio HDZ BiH.
BiH i Hrvatska također moraju potpisati međudržavni sporazum, a početak gradnje plinovoda mogao bi se očekivati do jeseni.
Vezani članci