VIDEO  CBAM od 2026. godine prijeti bh. gospodarstvu, dočekujemo ga totalno nespremni

Uvođenje Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama Europske unije (CBAM) predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova za gospodarstvo Bosne i Hercegovine u nadolazećim godinama. Izvoznici iz metalske i prerađivačke industrije već od 1. siječnja ulaze u režim dodatnih obveza i troškova, a među njima su izvoznici električne energije, željeza, čelika, cementa i drugih proizvoda obuhvaćenih ovom regulativom.

Stručnjaci upozoravaju da će neusvajanje potrebne regulative BiH dovesti u ozbiljne probleme, jer zemlja potpuno nespremna dočekuje početak naplate CO2 taksi od 1. siječnja 2026. godine.

BiH bez ključnih reformi i CO2 burze

Izvoznici, osobito iz metalske i prerađivačke industrije, ulaze u CBAM režim s višim troškovima i velikom dozom neizvjesnosti, što izravno narušava konkurentnost bh. proizvoda na tržištu Europske unije.

“Neusvajanjem propisa, regulatora i burze, nismo omogućili formiranje ETS sistema u kojem bi se certifikati kupovali u BiH, sredstva ostajala u zemlji i koristila za ulaganja u obnovljive izvore energije”, rekao je Ljubo Glamočić, potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske, za BHRT.

Na dugoročni problem upozoravaju i poslodavci.

“Ono što je dugoročni problem jeste činjenica da u BiH nije uspostavljena burza CO2 prema pravilima EU, što će, ako se to ne promijeni, dovesti do toga da će sav izvoz iz BiH biti dodatno opterećen uredbom o CO2”, istaknuo je Saša Trivić iz Unije poslodavaca RS.

Rast cijena i udar na građane

Jedna od ključnih posljedica uvođenja CO2 taksi bit će rast troškova proizvodnje, koji će se, tamo gdje je to moguće, preliti na krajnje cijene proizvoda. Time se dodatno pojačavaju već prisutni inflatorni pritisci, rast cijena energije i pad kupovne moći građana.

“Doći će do značajnog udara na naše izvozne firme, a bojim se da će se u narednom razdoblju pojaviti i nova poskupljenja, jer će proizvođači dodatne troškove prenijeti na krajnje kupce u BiH”, upozorio je energetski stručnjak Almir Bečarević.

Već sada vidljive posljedice CBAM-a

Trenutačno su na udaru izvoznici šest vrsta proizvoda, uz električnu energiju, no obveze su već sada značajne.

“Ti izvoznici se već suočavaju s troškovima CBAM-a jer moraju kvartalno izvještavati o emisijama CO2. Mogući su i gubici ugovora s partnerima iz EU, koji će se radije okrenuti firmama iz trećih zemalja s manjim ugljičnim otiskom. Efekti se već vide, pojedini proizvodi su poskupjeli”, rekao je energetski stručnjak Nihad Harbaš.

Stručnjaci upozoravaju da bi neprilagođavanje europskim pravilima moglo “pokositi” značajan dio bh. industrije.

EU proširuje listu proizvoda, BiH bez odgovora

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH poručuju da je nužno hitno djelovanje vlasti.

“Kako bi se ublažile posljedice CBAM-a, potrebno je hitno uskladiti energetske i klimatske politike s EU okvirom. To podrazumijeva uspostavu sistema cijene ugljika koji bi EU priznala kao ekvivalent, čime bi domaća poduzeća izbjegla plaćanje CBAM-a u EU, a prihod bi ostao unutar zemlje”, navode iz Komore.

Trenutačno su CBAM-om obuhvaćeni izvoznici šest vrsta proizvoda i električne energije, no Europska unija je nedavno dopunila direktivu te na popis dodala još oko 180 proizvoda.

Istodobno, iz resornih ministarstava energetike u oba entiteta nema jasnih odgovora, dok ključni zakon o prijenosu, operatoru i regulatoru električne energije nije prošao Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dok složeni bh. sustav odlučivanja dolazi do punog izražaja, vrijeme neumoljivo curi, a Europska unija neće čekati.