Bruceloza se širi u FBiH, najteže stanje u Srednjobosanskoj županiji

Bruceloza se posljednjih mjeseci sve češće bilježi među stanovnicima Federacije BiH, a najteže stanje, prema dostupnim podacima i upozorenjima iz sektora poljoprivrede, trenutačno je u Srednjobosanskoj županiji, gdje raste broj oboljelih, među kojima su i djeca, piše Nezavisne.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u prva četiri mjeseca ove godine na području FBiH prijavljen je 51 slučaj bruceloze. U istom razdoblju prošle godine prijavljeno ih je 20, što pokazuje znatan porast broja oboljelih.

Na ozbiljnost situacije upozorava Amir Bulut, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije, koji tvrdi da je od siječnja do travnja na području te županije brucelozom zaraženo 22 ljudi, dok ih je u svibnju bilo još 28.

„I u lipnju je prijavljen još jedan slučaj zaraženog djeteta, a to je samo u Županijskoj bolnici u Travniku. Ima ih i u Kliničkom centru u Sarajevu te u bolnici u Zenici. Stanje je alarmantno“, rekao je Bulut za „Nezavisne novine“.

Kao jedan od ključnih problema navodi osobe koje nisu uključene u sustav organiziranog otkupa mlijeka i mesa. Prema njegovim riječima, upravo se u tom dijelu sustava ne provode redovite veterinarske kontrole, zbog čega se mlijeko, meso i životinje često kupuju i preprodaju bez odgovarajućeg nadzora.

„Tu veterinari ne provode obvezne mjere, odnosno ne vade krv i ne rade analize. Netko ima pet krava ili 20 do 30 ovaca i sve se to bez nadzora kupuje i preprodaje. U Zeničko-dobojskoj županiji i kod nas stanje je jako loše“, dodao je Bulut.

Predstavnici proizvođača početkom lipnja razgovarali su i s federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem. Na sastanku je, među ostalim, istaknuta potreba za uključivanjem federalnih inspektora i veterinarskih službi, posebno kada je riječ o subjektima koji nisu dio organiziranog otkupa mlijeka i mesa.

Bulut tvrdi da se na ovaj problem upozorava već godinama te smatra da se širenje bolesti može zaustaviti samo sustavnom kontrolom.

„Već dvije-tri godine upozoravam da je potrebno to zaustaviti. Bruceloza se vrlo lako može riješiti, samo je važno da se dogovore veterinarske stanice, županijsko ministarstvo i inspektori te da se kod svih ljudi koji imaju životinje provedu propisane mjere“, rekao je Bulut.

Prema njegovim riječima, najteže stanje u Srednjobosanskoj županiji trenutačno je na području Viteza, Jajca, Fojnice i Kiseljaka.

„Znam da je u ponedjeljak u Gornjem Vakufu trebalo biti uništeno 37 ovaca kod jednog čovjeka. U Jajcu su bile zaražene krave, dok je u Fojnici jedan čovjek zarazio 15 ljudi koji su od njega uzimali kozje mlijeko, a koje, zbog njegovih savjeta, nije prokuhano. On nije proveo nikakve kontrole“, tvrdi Bulut.

Iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH potvrđuju kako je, prema podacima nadzora nad zaraznim bolestima, od početka godine do travnja u FBiH prijavljen 51 slučaj bruceloze.

„Evidentno je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je prijavljeno 20 slučajeva. Prema posljednjim godišnjim podacima za 2025. godinu, bruceloza je bila najčešće registrirana zoonoza u Federaciji BiH, s incidencijom od 6,8 oboljelih na 100.000 stanovnika“, naveli su iz Zavoda.

Najviše prijavljenih slučajeva registrirano je u Srednjobosanskoj, Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji. Iz Zavoda pojašnjavaju da se visoka zastupljenost bruceloze može povezati s njezinom prisutnošću u stočarstvu, kontaktom ljudi sa zaraženim životinjama te konzumacijom nepasteriziranih proizvoda, ali i razlikama u provedbi veterinarskog nadzora.

Bruceloza je bakterijska zoonoza, odnosno bolest koja se sa zaraženih životinja može prenijeti na ljude. Najčešće se prenosi konzumacijom nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama, njihovim tkivima ili izlučevinama.

Bolest se kod ljudi najčešće očituje simptomima sličnima gripi, poput povišene temperature, znojenja, slabosti, bolova u mišićima i zglobovima te opće malaksalosti. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do komplikacija i dugotrajnih zdravstvenih problema, uključujući zahvaćanje zglobova, srca ili drugih organa.

Povećan rizik imaju osobe koje profesionalno rade sa životinjama, među kojima su stočari, veterinari, mesari i laboratorijsko osoblje.

Najvažnije mjere prevencije uključuju izbjegavanje konzumacije nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, prokuhavanje mlijeka nepoznatog ili nekontroliranog podrijetla, primjenu higijenskih i zaštitnih mjera pri radu sa životinjama te redovit veterinarski nadzor i kontrolu bolesti kod životinja.

Na sastanku u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva naglašeno je kako je potrebno pojačati inspekcijski nadzor nad osobama koje nisu uključene u sustav organiziranog otkupa mlijeka i mesa, budući da takvi subjekti često ostaju izvan redovitih kontrolnih mehanizama.