Broj umirovljenika u FBiH raste, Zavod otkrio od čega ovisi buduća isplata mirovina

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO), u srpnju je isplaćeno ukupno 471.478 mirovina, a prosječan iznos isplate bio je 753 KM, piše Fokus.

Prosječnu mirovinu u iznosu od 740,91 KM primilo je 423.309 umirovljenika, dok je za 3.277 korisnika prosječno isplaćeno 1.847 KM. Za jednu skupinu korisnika prosječna isplata iznosila je 849 KM, dok je za 6.113 umirovljenika prosječan iznos bio 394,72 KM.

Kada se podaci promatraju prema vrsti ostvarenog prava, prosječna starosna mirovina iznosila je 973 KM, a primilo ju je 231.860 korisnika. Prosječna invalidska mirovina iznosila je 733 KM za 45.769 osoba, dok je prosječna obiteljska mirovina iznosila 741,91 KM, a primilo ju je 102.440 korisnika.

Broj umirovljenika nastavlja rasti

Prema podacima koje je Fokus dobio od Federalnog zavoda MIO/PIO, u srpnju je u odnosu na prosinac 2025. godine bilo 6.346 više korisnika mirovina.

„Broj korisnika mirovina kontinuirano raste kao posljedica demografskih kretanja i ulaska novih korisnika u sustav. Godišnji rast broja umirovljenika u prosjeku je oko dva posto, dok na mjesečnoj razini broj korisnika oscilira zbog različitih čimbenika, kao što su dostavljanje potvrda o životu, školskih potvrda, prestanak prava uslijed smrti korisnika te prelazak na obiteljsku mirovinu“, naveli su iz Federalnog zavoda MIO/PIO za Fokus.

Fokus je Zavod upitao može li jamčiti da će se mirovine u godinama koje dolaze isplaćivati isključivo iz redovitih prihoda od doprinosa ili će biti potrebna dodatna sredstva iz proračuna i zaduživanje Federacije BiH.

„Federalni zavod MIO/PIO i danas posluje na načelima financijske stabilnosti i odgovornog upravljanja sredstvima. Isplata mirovina dominantno se financira iz doprinosa aktivnih osiguranika, što predstavlja osnovno načelo međugeneracijske solidarnosti. Međutim, kao i svi mirovinski sustavi u Europi, sustav Federacije BiH ovisi o demografskim i ekonomskim kretanjima. Dugoročna održivost ovisi o rastu zaposlenosti, visini plaća, naplati doprinosa i demografskim trendovima. Važno je napomenuti da je 2020. godine Federalni zavod MIO/PIO u potpunosti prešao na trezorsko poslovanje, čime je Vlada postala jamac isplate mirovina“, odgovorili su iz Zavoda za Fokus.

Demografski trendovi sve veći izazov

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike upozoravaju da starenje stanovništva, nizak natalitet, iseljavanje radno sposobnog stanovništva i kontinuirani rast broja umirovljenika stvaraju značajan pritisak na financiranje mirovinskog sustava.

„Istina je da pojedini rizici, poput negativnih demografskih trendova, još uvijek ne pokazuju svoj puni intenzitet. Međutim, upravo su oni dugoročno među najopasnijim izazovima za svaki mirovinski sustav jer njihove posljedice dolaze postupno i postaju vidljive tek nakon deset ili dvadeset godina. Upravo zbog toga Federalno ministarstvo rada i socijalne politike iniciralo je izradu Strategije demografskog oporavka Federacije Bosne i Hercegovine. Riječ je o prvom dokumentu koji ovom pitanju pristupa sustavno i povezuje demografsku politiku, tržište rada, socijalnu zaštitu, stambenu politiku i dugoročnu održivost mirovinskog sustava“, naveli su iz Ministarstva.

Povezivanje demografskih i socijalnih mjera

Iz Ministarstva ističu kako Strategija nije jedina aktivnost koja se provodi. U proteklom razdoblju znatno je proširen obuhvat dječjeg doplatka, povećan broj djece koja ostvaruju pravo na potporu, uvedena jednokratna novčana pomoć za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH te unaprijeđena potpora obiteljima koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju.

Pokrenut je, navode, i niz drugih mjera usmjerenih na jačanje obitelji kao temelja demografskog oporavka.

„Posebno je važno naglasiti da se pitanje demografije više ne može promatrati odvojeno od pitanja tržišta rada i mirovinskog sustava. Veći broj zaposlenih, potpora obiteljima s djecom, zadržavanje mladih ljudi u zemlji i stvaranje uvjeta za njihov ostanak predstavljaju ključne elemente dugoročne stabilnosti mirovinskog sustava. Nijedna pojedinačna mjera neće riješiti demografske izazove preko noći, ali prvi put imamo situaciju da Federacija BiH sustavno povezuje natalitetne mjere, socijalnu politiku, tržište rada i dugoročne razvojne politike“, zaključili su iz Ministarstva.